Ovo je možda jedno od najčešće postavljanih pitanja pacijenata.
A najčešći odgovori samih pacijenata su: infuzije, dodaci ishrani, beli luk, limun, plazmafereza itd.
Ali ono što je zanimljivo jeste nešto drugo.
Ponekad čak i lekarima teško pada da odgovore na ovo pitanje.
Zato što se savremena lipidologija dramatično promenila u poslednjih 15 godina.
1⃣ Nemoguće je potpuno „očistiti“ krvne sudove.
Ovo je prva stvar koju je važno razumeti.
Ako se aterosklerotski plak već formirao, trenutno ne znamo kako da vratimo krvni sud u stanje u kojem je bio kada ste imali 20 godina.
Nijedan lek ne može da „isperu“ plak.
Nijedna infuzija ne rastvara holesterol.
Nije dokazano da nijedno „čišćenje krvnih sudova“ smanjuje smrtnost ili rizik od srčanog udara u visokokvalitetnim kliničkim studijama.
Zato u evropskim vodičima nećete naći nijedan odeljak pod nazivom „čišćenje krvnih sudova“. Jer takva terapija jednostavno ne postoji u medicini zasnovanoj na dokazima.
2⃣ Ali zaista možemo postići regresiju ateroskleroze.
I tu stvari postaju zanimljive.
Mnogi lekari i dalje veruju da plak može samo da raste.
Ovo više nije sasvim tačno.
Studija ASTEROID bila je jedna od prvih koja je pokazala da intenzivna terapija rozuvastatinom može smanjiti zapreminu ateroma, mereno intravaskularnim ultrazvukom.
Kasnije je studija GLAGOV pokazala još izraženiji efekat kada je evolokumab dodat terapiji statinima.
A studija PACMAN-AMI pokazala je da inhibitori PCSK9 ne samo da smanjuju zapreminu plaka već i menjaju njegovu strukturu:
▪ lipidno jezgro se smanjuje
▪ fibrozna kapa se zgušnjava
▪ plak postaje stabilniji.
Upravo se to danas smatra jednim od glavnih ciljeva moderne terapije za snižavanje lipida.
Mi ne „čistimo“ krvni sud.
Činimo plak manje opasnim.
3⃣ Glavni cilj lečenja nije smanjenje plaka, već sprečavanje njegovog pucanja.
To je ono što je promenilo filozofiju moderne kardiologije.
Većina srčanih udara se ne dešava zato što je arterija postepeno zatvorila 90% svoje zapremine.
Već zato što je pukao relativno mali, ali nestabilan plak, usled čega je došlo do tromboze i krvni sud se akutno zatvorio.
Stoga nas danas ne zanima toliko veličina plaka koliko njegova stabilnost.
Zato intenzivna terapija za snižavanje lipida smanjuje rizik od srčanog udara čak i kada ne vidimo značajno smanjenje stenoze (suženja).
4⃣ Zašto onda pacijenti nastavljaju da traže „vaskularno čišćenje“?
Zato što je sama ideja veoma privlačna.
Primite nekoliko infuzija i zaboravite na aterosklerozu.
Ali ateroskleroza je hronična inflamatorna (upalna) bolest arterijskog zida. Ne može se izlečiti sa deset infuzija.
Proces se može samo kontinuirano držati pod kontrolom.
Zato je danas glavni oslonac lečenja:
✔ Terapija statinima u maksimalno podnošljivoj dozi
✔ Ezetimib, ako je potrebno
✔ PCSK9 inhibitori
✔ Bempedojska kiselina kod odabranih pacijenata
✔ Kontrola krvnog pritiska
✔ Prestanak pušenja
✔ Lečenje dijabetesa
✔ Kontrola telesne težine.
Nijedno „čišćenje“ ne može zameniti ovu listu.
5⃣ Najveća greška je procenjivanje efikasnosti lečenja isključivo na osnovu stepena stenoze.
Recimo da nakon dve godine terapije suženje (stenoza) ostaje na 50%.
Mnogi pacijenti se razočaraju: „Dakle, lekovi ne deluju?“
U stvari, ovo može biti odličan rezultat.
Ako se tokom ovog vremena:
✔ Zaustavila progresija plaka;
✔ Lipidno jezgro smanjilo;
✔ Fibrozna kapa ojačala;
✔ Smanjio rizik od njene rupture,
Upravo to je ono čemu smo težili.
Savremena terapija za snižavanje lipida zaista može usporiti progresiju ateroskleroze, izazvati umerenu regresiju njene zapremine kod nekih pacijenata i, što je najvažnije, stabilizovati plak, značajno smanjujući rizik od infarkta miokarda i moždanog udara.
Upravo to je suština pravog „vaskularnog čišćenja“ 21. veka.
Ne čudotvornim lekovima.
Već medicinom zasnovanom na dokazima.
Želim vam dobro zdravlje 🙏
Da li je moguće potpuno očistiti krvne sudove?
Ovo je možda jedno od najčešće postavljanih pitanja pacijenata.
A najčešći odgovori samih pacijenata su: infuzije, dodaci ishrani, beli luk, limun, plazmafereza itd.
Ali ono što je zanimljivo jeste nešto drugo.
Ponekad čak i lekarima teško pada da odgovore na ovo pitanje.
Zato što se savremena lipidologija dramatično promenila u poslednjih 15 godina.
1⃣ Nemoguće je potpuno „očistiti“ krvne sudove.
Ovo je prva stvar koju je važno razumeti.
Ako se aterosklerotski plak već formirao, trenutno ne znamo kako da vratimo krvni sud u stanje u kojem je bio kada ste imali 20 godina.
Nijedan lek ne može da „isperu“ plak.
Nijedna infuzija ne rastvara holesterol.
Nije dokazano da nijedno „čišćenje krvnih sudova“ smanjuje smrtnost ili rizik od srčanog udara u visokokvalitetnim kliničkim studijama.
Zato u evropskim vodičima nećete naći nijedan odeljak pod nazivom „čišćenje krvnih sudova“. Jer takva terapija jednostavno ne postoji u medicini zasnovanoj na dokazima.
2⃣ Ali zaista možemo postići regresiju ateroskleroze.
I tu stvari postaju zanimljive.
Mnogi lekari i dalje veruju da plak može samo da raste.
Ovo više nije sasvim tačno.
Studija ASTEROID bila je jedna od prvih koja je pokazala da intenzivna terapija rozuvastatinom može smanjiti zapreminu ateroma, mereno intravaskularnim ultrazvukom.
Kasnije je studija GLAGOV pokazala još izraženiji efekat kada je evolokumab dodat terapiji statinima.
A studija PACMAN-AMI pokazala je da inhibitori PCSK9 ne samo da smanjuju zapreminu plaka već i menjaju njegovu strukturu:
▪ lipidno jezgro se smanjuje
▪ fibrozna kapa se zgušnjava
▪ plak postaje stabilniji.
Upravo se to danas smatra jednim od glavnih ciljeva moderne terapije za snižavanje lipida.
Mi ne „čistimo“ krvni sud.
Činimo plak manje opasnim.
3⃣ Glavni cilj lečenja nije smanjenje plaka, već sprečavanje njegovog pucanja.
To je ono što je promenilo filozofiju moderne kardiologije.
Većina srčanih udara se ne dešava zato što je arterija postepeno zatvorila 90% svoje zapremine.
Već zato što je pukao relativno mali, ali nestabilan plak, usled čega je došlo do tromboze i krvni sud se akutno zatvorio.
Stoga nas danas ne zanima toliko veličina plaka koliko njegova stabilnost.
Zato intenzivna terapija za snižavanje lipida smanjuje rizik od srčanog udara čak i kada ne vidimo značajno smanjenje stenoze (suženja).
4⃣ Zašto onda pacijenti nastavljaju da traže „vaskularno čišćenje“?
Zato što je sama ideja veoma privlačna.
Primite nekoliko infuzija i zaboravite na aterosklerozu.
Ali ateroskleroza je hronična inflamatorna (upalna) bolest arterijskog zida. Ne može se izlečiti sa deset infuzija.
Proces se može samo kontinuirano držati pod kontrolom.
Zato je danas glavni oslonac lečenja:
✔ Terapija statinima u maksimalno podnošljivoj dozi
✔ Ezetimib, ako je potrebno
✔ PCSK9 inhibitori
✔ Bempedojska kiselina kod odabranih pacijenata
✔ Kontrola krvnog pritiska
✔ Prestanak pušenja
✔ Lečenje dijabetesa
✔ Kontrola telesne težine.
Nijedno „čišćenje“ ne može zameniti ovu listu.
5⃣ Najveća greška je procenjivanje efikasnosti lečenja isključivo na osnovu stepena stenoze.
Recimo da nakon dve godine terapije suženje (stenoza) ostaje na 50%.
Mnogi pacijenti se razočaraju: „Dakle, lekovi ne deluju?“
U stvari, ovo može biti odličan rezultat.
Ako se tokom ovog vremena:
✔ Zaustavila progresija plaka;
✔ Lipidno jezgro smanjilo;
✔ Fibrozna kapa ojačala;
✔ Smanjio rizik od njene rupture,
Upravo to je ono čemu smo težili.
Savremena terapija za snižavanje lipida zaista može usporiti progresiju ateroskleroze, izazvati umerenu regresiju njene zapremine kod nekih pacijenata i, što je najvažnije, stabilizovati plak, značajno smanjujući rizik od infarkta miokarda i moždanog udara.
Upravo to je suština pravog „vaskularnog čišćenja“ 21. veka.
Ne čudotvornim lekovima.
Već medicinom zasnovanom na dokazima.
Želim vam dobro zdravlje 🙏
