Kod autoimunih bolesti pitanje nije „da li je mleko loše za sve“, već kako mlečni proteini i ostale komponente deluju na imuni sistem osobe čija je imunološka regulacija već narušena.
Evo ključnih mehanizama:
1. Kazein i molekularna mimikrija
Mlečni proteini (posebno beta-kazein) mogu izazvati imuni odgovor. Kod osoba sa povećanom propustljivošću creva, fragmenti kazeina prolaze kroz sluzokožu, a imuni sistem ih prepoznaje kao strane antigene. Postoje dokazi o unakrsnoj reaktivnosti između mlečnih proteina i tkiva u telu (molekularna mimikrija), što kod autoimunih oboljenja dodatno podstiče napad imunog sistema na sopstvene ćelije.
2. Laktoza i disbioza
Čak i bez izražene intolerancije, smanjena aktivnost enzima laktaze dovodi do pojačane fermentacije laktoze, stvaranja gasova i upale sluzokože. Kod autoimunih bolesti creva su često već disbiotična (narušena ravnoteža bakterija) i propusna, pa ovaj dodatni stres pogoršava upalno okruženje.
3. IGF-1 i proinflamatorni potencijal
Mlečni proizvodi podižu nivo insulinu sličnog faktora rasta (IGF-1), koji može stimulisati proliferativne i inflamatorne (upalne) procese u organizmu.
4. Opterećenje histaminom
Zreli sirevi i fermentisani mlečni proizvodi sadrže histamin, koji kod osetljivih pacijenata može izazvati kožne reakcije, oticanje, bol i opšte pogoršanje simptoma.
5. Veza između creva i imuniteta
Čak 70% imunog tkiva povezano je sa gastrointestinalnim traktom. Ako je sluzokoža iritirana, a mikrobiota narušena, svaka hrana koja podstiče upalu doprinosi sistemskoj inflamaciji. Zbog toga se kod autoimunih bolesti mlečni proizvodi često privremeno isključuju tokom faze stabilizacije.
Važno je razumeti:
Ovo nije nužno doživotna zabrana za svakoga.
To je alat za smanjenje upalnog opterećenja dok se radi na oporavku creva i imunološkoj regulaciji.
