Visok holesterol? Ne gledajte u jedan broj, već tražite uzrok! 🩸  

June 18, 2026

Moj Nutriciolog

 

 

ZAŠTO NE GLEDAM SAMO „UKUPNI HOLESTEROL“

Kada mi pacijent donese rezultate testa i kaže: moj holesterol je 7, užasnuta sam…“, nikada ne donosim zaključke na osnovu jednog broja.

U svom poslednjem postu objasnila sam zašto je nizak holesterol štetniji po zdravlje od visokog. U ovom postu ćemo detaljnije pogledati šta se zapravo krije iza vaših brojeva.

Veliki pregledi ljudi starijih od 60 godina su pokazali:

Kod većine ljudi ovog uzrasta, viši LDL (takozvani „loš“ holesterol) povezan je sa istom ili nižom stopom smrtnosti nego nizak holesterol.

Kod veoma starih osoba (oko 80 godina), smrtnost je najveća kod niskog ukupnog holesterola, a najniža kod umereno povišenih nivoa, približno 5,4–7,2 mmol/l.

Dakle, sama fraza „imate visok holesterol“ ne daje potpunu sliku.

 

💯DVE KLJUČNE PROPORCIJE KOJE PRVO POSMATRAM

Uvek tražim od pacijenata da ponesu kompletan lipidni profil kako bih mogla da izračunam odnose, a ne da gledam samo izolovane brojeve.

Važno: u različitim zemljama rezultati testova mogu biti prikazani u različitim jedinicama. U Rusiji, Evropi i Velikoj Britaniji se češće koristi mmol/l, dok se u SAD koristi mg/dl.

Stoga uvek gledam ne samo „laboratorijske norme“ već i jedinice mere. Isti broj bez jedinice mere može značiti potpuno različite stvari.

Prvo: udeo „dobrog“ holesterola (HDL) u odnosu na ukupni.

Uzimamo HDL, delimo sa ukupnim holesterolom i množimo sa 100. Zadovoljna sam rezultatom od najmanje 24%. Visok odnos HDL-a često ukazuje na bolji metabolizam masti, manje upale i povoljniju prognozu za zdravlje srca.

 

Drugo: odnos triglicerida i HDL-a.

Uzimamo trigliceride i delimo sa HDL-om. Ako su rezultati u mmol/l, gledam ne samo apsolutne brojeve već i smer: što su trigliceridi viši, a HDL niži, veća je verovatnoća insulinske rezistencije i poremećaja metabolizma lipida.

Odnos TG/HDL je koristan marker, ali se mora tumačiti uzimajući u obzir jedinice mere, pol, starost i celokupnu kliničku sliku.

Referentne vrednosti za mmol/l:

Bliže 1 ili niže je dobar znak;

Iznad 1,5–2 je razlog za pažljivo praćenje insulinske rezistencije;

Što je vrednost viša, veća je verovatnoća da problem nije sam holesterol, već šećer, insulin, jetra i metabolizam.

Ako su vaši rezultati testa dati u mg/dl, referentne vrednosti za TG/HDL će biti drugačije – tako da ne možete direktno upoređivati vrednosti u mg/dl i mmol/l bez ponovnog preračunavanja.

Studije pokazuju da ovaj odnos pomaže u proceni rizika od srčanog udara i dijabetesa – ponekad čak bolje od formalne dijagnoze metaboličkog sindroma.

 

https://www.mojnutriciolog.com/holesterol/

 

Stoga, prvo pitanje vašem lekaru treba da bude: „Pokažite mi ne samo moj ukupni holesterol, već i moj HDL, trigliceride i njihove odnose. Šta tačno vidite u ovim brojevima?“

✅Želela bih posebno da se osvrnem na žene u perimenopauzi – a one čine većinu moje publike.

 

U ovom uzrastu HDL često opada sam od sebe, hormonalno, bez ikakve insulinske rezistencije. Estrogen godinama podržava HDL, a kada počne da opada, HDL prati njegov primer. Odnos TG/HDL se pogoršava, ali iz potpuno drugog razloga.

Zato nikada ne tumačim ovaj odnos kod žena starosti od 45 do 55 godina bez uzimanja u obzir hormonalnog statusa. Isti broj u 40. i u 52. godini su dve potpuno različite priče.

 

💯JEDNO PITANJE KOJE NAJČEŠĆE ČUJEM

Pacijenti i čitaoci mi često postavljaju pitanja poput ovog: „Šta ako mi je LDL 170 mg/dl (oko 4,4 mmol/l), da li je to strašno? Imam 50 godina. Da li treba da počnem da uzimam statine?“

Moj odgovor je uvek isti: sam broj LDL-a ne znači ništa.

🩸  Zanima me širi medicinski kontekst tog LDL-a, pa pitam konkretnije:Koliki vam je obim struka (u nivou pupka)? Ovo je jednostavan marker visceralne masti i metaboličkog sindroma. Upravo je ovaj obim, a ne samo vaša ukupna težina, povezan sa insulinskom rezistencijom i rizikom od srčanog udara.

https://www.mojnutriciolog.com/insulinska-rezistencija/

Koji su vaši nivoi triglicerida i HDL-a? Koristim ih da procenim odnos triglicerida i HDL-a, koji pouzdano odražava kvalitet metabolizma ugljenih hidrata i predviđa kardiovaskularni rizik, ponekad bolje od formalne dijagnoze metaboličkog sindroma.

Koji vam je krvni pritisak? Visok krvni pritisak u kombinaciji sa abdominalnom gojaznošću, visokim trigliceridima i poremećenim metabolizmom ugljenih hidrata povećava opterećenje krvnih sudova i jedan je od kriterijuma za metabolički sindrom.

Nivo glukoze i, ako je moguće, nivo insulina. Ovo nam omogućava da utvrdimo da li postoji predijabetes ili insulinska rezistencija, što značajno povećava rizik od kardiovaskularnih događaja bez obzira na nivo holesterola.

Da li je bilo srčanih udara, moždanih udara, stentova, operacija srca ili krvnih sudova? Ovo fundamentalno menja strategiju: sekundarna prevencija (nakon doživljenog događaja) posmatra se potpuno drugačije od uzimanja pilula „za svaki slučaj“ kod naizgled zdrave osobe.

 

‼️Kako spavate, koliki vam je nivo hroničnog stresa i koliko šećera i skrobne hrane imate u ishrani? Hronični nedostatak sna, visok stres i višak brzih ugljenih hidrata povećavaju upalu, narušavaju regulaciju kortizola i insulina i direktno utiču na veličinu tih istih triglicerida, HDL i LDL čestica.

Za 50-godišnju ženu bez istorije srčanog udara, bez dijabetesa, sa normalnim obimom struka, dobrim odnosom triglicerida/HDL i normalnim krvnim pritiskom, LDL od 170 mg/dl (oko 4,4 mmol/l) sam po sebi nije smrtna presuda niti automatska karta za statine.

Ali ako:

obim struka prelazi 88 cm;

trigliceridi idu iznad 1,7 mmol/l;

HDL ostaje nizak;

glukoza i krvni pritisak postepeno rastu,

tada već vidimo znake metaboličkog sindroma i insulinske rezistencije, a ne samo visok holesterol.

Ova stanja značajno povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, bez obzira na to da li je vaš nivo LDL-a 170 ili 140.

Moj posao kao lekara nije samo da „spustim vaš LDL na 3“, već da razumem šta remeti vaš metabolizam: ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti, hronični stres, nedostatak sna, hormonalni ili biohemijski disbalans.

A zatim, na osnovu toga, razvijam korak-po-korak plan – prilagođavanje ishrane, izbor adekvatne fizičke aktivnosti, poboljšanje sna, upravljanje stresom i uključivanje potrebnih suplemenata. Tek tada možemo argumentovano razgovarati o tome da li su vam lekovi neophodni i u kojim dozama.

NASTAVLJA SE ……………………

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment