Veza između stresa i alergije.Da li ste primetili da stres može pogoršati ekcem, dermatitis, pa čak i psorijazu?Mogu se javiti svrab i drugi simptomi (često povezani sa kožom).
Razvoj alergijskih reakcija tokom stresa je klasičan primer kako psihološko blagostanje utiče na fizičko zdravlje i obrnuto.
Stres aktivira osu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlezda.
Kada osoba doživi stres (posebno hronični stres), u mozgu se aktivira put.
Hipotalamus luči kortikotropin-oslobađajuci hormon (CRH). Hipofiza prima signal i oslobađa adrenokortikotropni hormon (ACTH). Nadbubrežne žlezde, stimulisane ACTH, počinju aktivno da proizvode kortizol (glavni hormon stresa).
Normalno, kortizol suzbija upale i alergijske reakcije (imunosupresivni efekat).
Međutim, hronični stres remeti ovaj proces.
Kod produženog, upornog stresa, nivo kortizola ostaje konstantno visok.
Celije imunog sistema (limfociti, makrofagi) jednostavno postaju umorne od reagovanja na njegove komande.
Imaju manje receptora osetljivih na kortizol, ili ovi receptori funkcionišu manje efikasno.
Šta to znači?
Kortizol više ne može efikasno da inhibira imuni odgovor.
Kao rezultat toga, odbrana tela izmiče kontroli.
Stres pomera ravnotežu u imunom sistemu, i telo počinje aktivno da proizvodi interleukine, koji stimulišu proizvodnju imunoglobulina E (IgE).
IgE je ključni protein alergije.
Veže se za mastocite (celije ubice opterecene histaminom).
Čim alergen uđe u telo, vezuje se za ove IgE, a mastocit pokrece oslobađanje histamina.
A evo šta se dešava 👇🏻
Direktan efekat hormona stresa na mastocite.
Ispostavlja se da sami mastociti imaju receptore za stresne neuropeptide.
Stres, direktno, bez učešca alergena, može pokrenuti mastocite da oslobađaju histamin.
Kao rezultat toga, čak i ako se nivo alergena nije povecao, simptomi (svrab, otok, kijanje) se intenziviraju jer su celije vec na ivici.
Stres narušava barijernu funkciju kože i sluzokože (na primer, u nosu ili crevima).
Proizvodnja zaštitnih proteina u koži se smanjuje, a integritet čvrstih veza između epitelnih celija je narušen.
Kao rezultat toga, alergeni lakše prodiru u kožu ili sluzokožu, susrecu se sa imunim celijama i izazivaju reakciju.
Ovo je posebno primetno kod atopijskog dermatitisa.
Postoji i povratna sprega, gde alergije povecavaju stres (začarani krug).
To je zato što su simptomi alergije (svrab, koprivnjača itd.) sami po sebi snažan stresor.
Stoga, lečenje hroničnih alergija često uključuje ne samo antihistaminike i izbegavanje alergena, vec i upravljanje stresom, jer nervni sistem bukvalno povecava obim alergijske upale.
