Nocna buđenja su čest problem i često ne proizilaze iz spoljašnje buke vec iz biohemije našeg tela.
Ako se probudite između 2 i 4 sata ujutru i ne možete ponovo da zaspite, vredi obratiti pažnju na nadbubrežne žlezde i nivo šecera u krvi.
Kortizol obavlja stotine funkcija u našem telu. To nije samo hormon stresa!
Jedna od ključnih uloga kortizola je regulisanje metabolizma ugljenih hidrata.
Nocu je naše telo u stanju prisilnog gladovanja.
Da bi se osiguralo da mozak kontinuirano prima energiju i da nivo šecera u krvi ne padne na kritične nivoe, aktivira se zaštitni mehanizam.
Kada se rezerve glikogena u jetri iscrpe, hormoni (glukagon i kortizol) pokrecu glukoneogenezu (sintezu glukoze iz telesnih rezervi koje nisu ugljeni hidrati).
Kortizol pomaže u održavanju normalnog nivoa šecera u krvi, sprečavajuci njegov pad. ⠀
Ovo je odbrambeni mehanizam našeg tela protiv prevelikog pada šecera u krvi nocu.
Kako ovo utiče na san? 😴
Ako ovaj mehanizam otkaže (na primer, zbog disfunkcije nadbubrežne žlezde ili sindroma neurona), telo može reagovati na pad šecera u krvi.
Oslobađanje kortizola i adrenalina u ovom trenutku deluje kao unutrašnji budilnik.
Budite se anksiozno, ali ne nužno gladni.
Buđenje u 2-3 sata ujutru može vas ostaviti umornim i manjkavim ujutru.
Obavezno uključite složene ugljene hidrate (žitarice, povrce) u svoju večeru kako biste izgradili rezerve glikogena i ublažili skokove šecera u krvi.
Ali izbegavajte brzo delujuce ugljene hidrate, jer ce to pogoršati situaciju.
I nastavicete da se budite nocu i osecate se loše ujutru.
Zato, preskočite deserte!
Buđenje nocu, posebno ako je praceno potrebom za mokrenjem, može signalizirati nedostatak polnih hormona, posebno testosterona.
Ovo je prilično često kod žena tokom premenopauze i menopauze. Ali ne samo to.
Testosteron se u ženskom telu proizvodi korom nadbubrežne žlezde i jajnicima.
Ovo se ne odnosi samo na muškarce vec i na žene (kod žena se testosteron proizvodi u kori nadbubrežne žlezde i jajnicima).
Začarani krug⛔️
Nedostatak testosterona narušava celijsku osetljivost na insulin, što dovodi do hipoglikemije i dodatnog opterecenja nadbubrežnih žlezda.
Postoji direktna veza između niskog testosterona, nedostatka serotonina i simptoma donjeg urinarnog trakta (česti nocni odlasci u toalet).
Hronični stres i visok kortizol bukvalno „sagorevaju“ ili suzbijaju sintezu polnih hormona.
Ovo se naziva „efekat krađe“.
Štaviše, aktivna sinteza kortizola se odvija u masnom tkivu, što dodatno pogoršava nedostatak.
Štaviše, aktivna sinteza kortizola se odvija u masnom tkivu, što zauzvrat takođe „smanjuje“ testosteron.
Postoji veza između nedostatka testosterona i nedostatka serotonina, u kombinaciji sa hroničnim stresom (kada postanete kortizolizovani), i simptomima urinarnog trakta.
Svi znamo frazu: „Bio sam toliko nervozan da nisam mogao da spavam celu noc.“
Ako doživite stres uveče, nivo kortizola raste.
Kao odgovor, nadbubrežne žlezde oslobađaju adrenalin i norepinefrin.
Ovi hormoni imaju osvežavajuci efekat i mogu vas probuditi usred noci (posebno tokom faze dubokog sna, koja se često javlja između 2 i 4 ujutru).
To je ono što vas drži budnim nocu 🥱
❗️Normalizacija funkcije nadbubrežne žlezde je neophodna!
A onda ce vaš san biti oslobođen ovih buđenja.
Nivo kortizola obično dostiže vrhunac između 5 i 7 ujutru.
To je ono što nas budi.
Priprema naša tela za akciju.
Da li se budite nocu?
