Uticaj hormona na srce i krvni pritisak

April 19, 2026

Moj Nutriciolog

Mnogi ljudi primećuju: jedete iste stvari kao i pre deset godina, ali vaša težina se ponaša drugačije. Masti se talože tamo gde ranije nisu bile. Vaš krvni pritisak je malo viši od normalnog. Vaš holesterol je „malo povišen“.
Uzrok često nije samo ishrana i način života, već i hormoni.
Hormoni su molekuli glasnici koji kontrolišu praktično svaki proces u telu: metabolizam, upalu, vaskularni tonus i rad srca. Kada je njihova ravnoteža poremećena, kardiovaskularni sistem je jedan od prvih koji oseća posledice.
3 najčešće hormonske promene koje vidimo u praksi su:
∙ Smanjen estrogen kod žena tokom peri- i postmenopauze
∙ Smanjen slobodni testosteron kod muškaraca nakon 40–45 godina, kao i kod žena
∙ Povećan estradiol kod muškaraca, posebno sa viškom telesne masti
Testosteron se obično smatra „muškim“ hormonom snage i libida. Ali njegova uloga je mnogo šira: uključen je u regulisanje metabolizma lipida, osetljivosti na insulin, održavanje mišićne mase i vaskularnog tonusa. Ovo, naravno, nije sve, ali o tome sada govorimo.
HDL (lipoprotein visoke gustine) je čestica koja uklanja višak holesterola sa zidova krvnih sudova i transportuje ga do jetre radi odlaganja. Što je viši nivo HDL-a, to je sud bolje zaštićen od ateroskleroze.
Kako testosteron opada, nivoi HDL-a obično padaju. To se dešava zato što testosteron reguliše aktivnost enzima koji učestvuju u sintezi HDL-a u jetri i smanjuje aktivnost lipaze, enzima koji razgrađuje ove zaštitne čestice.
Studije pokazuju da muškarci sa hipogonadizmom (nedostatak testosterona) imaju značajno niže nivoe HDL-a u poređenju sa muškarcima sa normalnim nivoima hormona (Traish A.M. i dr., „Tamna strana nedostatka testosterona“, Časopis za andrologiju, 2009).
Štaviše, nedostatak testosterona često dovodi do povišenih triglicerida i LDL („lošeg“) holesterola, što rezultira aterogenim lipidnim profilom – kombinacijom indikatora koji podstiču stvaranje plaka u krvnim sudovima.
Testosteron utiče na sistem zgrušavanja krvi. Njegov nedostatak povećava nivo fibrinogena, proteina koji formira krvne ugruške, i smanjuje fibrinolitičku aktivnost, sposobnost tela da rastvara male krvne ugruške. Istovremeno, povećava se sistemska upala (povećava se CRP), što samo po sebi oštećuje vaskularne zidove i stvara uslove pogodne za trombozu. I ne zaboravimo homocistein.
Velika meta-analiza objavljena u časopisu European Heart Journal (Ruige JB et al., 2011) pokazala je da su niski nivoi endogenog testosterona kod muškaraca povezani sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja, uključujući moždani udar. Testosteron takođe ima direktan anabolički efekat na miokard: podržava sintezu proteina u srčanom mišiću, poboljšava unos kiseonika kardiomiocitima i smanjuje periferni vaskularni otpor (tj. olakšava srcu rad „pumpanja“ krvi). Sa njegovim nedostatkom, miokard postepeno slabi, fibroza (zamena mišićnog tkiva vezivnim tkivom) se povećava, a dijastolna funkcija (sposobnost srca da se opusti između otkucaja) se pogoršava.
Klinički podaci potvrđuju da muškarci sa hroničnom srčanom insuficijencijom imaju značajno niži nivo testosterona od zdravih vršnjaka. Studija TOM (Testosteron kod starijih muškaraca sa ograničenjima pokretljivosti) i kasnije studije Malkina i saradnika (Heart, 2006) pokazale su da je terapija zamene testosteronom kod ovih pacijenata poboljšala toleranciju na vežbanje i kvalitet života.
Testosteron povećava osetljivost ćelija na insulin, što znači da pomaže glukozi da uđe u ćelije i da se koristi kao energija, umesto da se akumulira u krvi. Nedostatak testosterona dovodi do insulinske rezistencije: ćelije prestaju normalno da reaguju na insulin, nivo glukoze u krvi raste, a glikovani hemoglobin (HbA1c) se potom povećava.
Hronično povišena glukoza jedan je od najmoćnijih faktora oštećenja krvnih sudova: ona pokreće glikaciju proteina vaskularnog zida, povećava oksidativni stres i upalu. Dakle, nedostatak testosterona → insulinska rezistencija → povećan HbA1c → oštećenje krvnih sudova je začarani krug (Grossmann M, „Nizak testosteron kod muškaraca sa dijabetesom tipa 2“, Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, 2011).
Sada pogledajmo estrogen.
Pre menopauze, žene znatno ređe pate od kardiovaskularnih bolesti nego muškarci istih godina. Nakon menopauze, ovaj jaz se brzo smanjuje. Razlog je estrogen.
Estrogen ima višestruko zaštitno dejstvo na vaskularni sistem:
Stimuliše sintezu HDL-a i smanjuje nivo LDL-a. Povećava aktivnost LDL receptora u jetri, što ubrzava uklanjanje „lošeg“ holesterola iz krvi. Nakon menopauze, ova zaštita nestaje: nivoi LDL-a se povećavaju, nivoi HDL-a se smanjuju, a trigliceridi se često povećavaju (Mendelsohn ME, Karas RH, „The Protective Effects of Estrogen on the Cardiovascular System“, NEJM, 1999).
Stimuliše proizvodnju azot-oksida (NO), molekula koji širi krvne sudove, sprečava njihov spazam i inhibira adheziju trombocita na zid. Kod nedostatka estrogena, proizvodnja NO se smanjuje, a endotel (unutrašnja obloga krvnih sudova) postaje podložniji upalama i oštećenjima.
Ima antiinflamatorno dejstvo: smanjuje nivoe proinflamatornih citokina (posebno IL-6 i TNF-a) i umereno suzbija CRP. Nakon menopauze, sistemska upala se povećava, ubrzavajući progresiju ateroskleroze.
Slično testosteronu, estrogen povećava osetljivost tkiva na insulin. Kada se nivoi estrogena smanje, često se razvija metabolički sindrom: povećana visceralna masnoća, povećana glukoza, trigliceridi i krvni pritisak.
Nakon menopauze, rizik od ishemijskog moždanog udara kod žena se povećava. Ovo je delimično posledica smanjene fibrinolitičke aktivnosti i povećane sklonosti ka trombozi. Arterijska hipertenzija, koja se često javlja u ovom periodu, takođe igra značajnu ulogu. Žene umiru od kardiovaskularnih bolesti tri puta češće nego od raka dojke.
Ima kardioprotektivni efekat, uključujući i kroz svoj antioksidativni efekat i smanjeno opterećenje leve komore. Nakon menopauze, učestalost dijastolne disfunkcije kod žena naglo raste (Regitz-Zagrosek V et al., „Gender in cardiovascular diseases,“ European Heart Journal, 2016).
Estrogen smanjuje aktivnost renin-angiotenzin-aldosteron sistema (RAAS), glavnog hormonskog regulatora krvnog pritiska. Kada je estrogen u nedostatku, RAAS se aktivira, krvni sudovi se sužavaju, a bubrezi zadržavaju natrijum i vodu, što rezultira povećanim krvnim pritiskom.
Testosteron, u fiziološkim koncentracijama, ima vazodilatatorni efekat (širi krvne sudove) kroz stimulaciju NO sintaze. Ovaj efekat je oslabljen kada je estrogen u nedostatku. Masno tkivo sadrži enzim aromatazu, koji pretvara testosteron u estradiol. Što je više visceralne masti, to je aromataza aktivnija, što rezultira višim nivoom estradiola i nižim nivoom testosterona. Višak estradiola kod muškaraca povezan je sa zadržavanjem tečnosti, visokim krvnim pritiskom i ubrzanom progresijom ateroskleroze.
Naravno, hormoni su samo jedan faktor koji utiče na krvni pritisak i kardiovaskularni rizik. U stvarnoj praksi uvek postoji više uzroka:
∙ Teški metali
∙ Virusne infekcije
∙ Bubrežna disfunkcija
∙ Poremećaji metabolizma ugljenih hidrata
∙ Nedostatak hranljivih materija itd.
Zato procena kardiovaskularnog rizika u integrativnom pristupu nije ograničena na standardni holesterol i krvni pritisak.
Na šta treba obratiti pažnju u testovima?
  • CRP
  • hs-CRP
  • Homocistein
  • Fibrinogen
  • SE
  • Mokraćna kiselina
  • Holesterol
  • LDL
  • HDL
  • Trigliceridi
  • Apo A1
  • Apo B
  • Lipoprotein (a)
  • Glukoza
  • Insulin
  • Testosteron (ukupni i slobodni)
  • Estrogen (estradiol)
  • Vitamin D
  • Omega-3 indeks
  • Feritin
  • Gvožđe
  • Nutritivne materije
Ovaj materijal je samo u obrazovne svrhe i ne predstavlja medicinski savet. Tumačenje rezultata testa i izbor strategije lečenja određuje lekar na individualnoj osnovi.
Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment