Šta biste više voleli: probleme sa srcem ili demenciju?
Mozak se sastoji od do 60% masti i sadrži oko 25% ukupnog holesterola u telu.
Holesterol je ključan za funkciju mozga.
Mozgu je potreban holesterol za optimalne performanse.
Holesterol pomaže u stimulisanju kognitivne aktivnosti i pamćenja.
Statini, međutim, inhibiraju sintezu holesterola; shodno tome, jedan od najopasnijih neželjenih efekata njihovog uzimanja jesu neurodegenerativne promene.
Jednostavno rečeno: kognitivno oštećenje koje dovodi do demencije!
Kratkoročno pamćenje je funkcija koja je najčešće pogođena upotrebom statina.
Osoba se možda neće sećati šta je radila pre sat vremena ili gde je ostavila ključeve ili telefon. Blaga zaboravnost se često pripisuje starosti ili drugim problemima.
Dugoročno pamćenje je ređe pogođeno.
Drugim rečima, osoba se seća događaja od pre 20 godina, ali često zaboravlja šta se dogodilo dan ranije.
Ovo može eskalirati do akutnog gubitka kratkoročnog pamćenja.
Najteža kognitivna oštećenja primećena su kod lekova kao što su atorvastatin, simvastatin, fluvastatin, lovastatin i pitavastatin.
Nazivi lekova mogu da variraju!
Promene u psihoemocionalnoj reaktivnosti pacijenata, depresija i povećana anksioznost takođe su primećene kod upotrebe statina.
Statini blokiraju aktivnost serotoninskih receptora u mozgu.
Postoje alarmantni pokazatelji da statini mogu povećati rizik od raka i dijabetesa.
Zvanični podaci (iz studija koje su naručile farmaceutske kompanije) navode da upotreba statina nema značajan uticaj na kognitivne funkcije.
Pa ipak, činjenica da svojim očima možemo da vidimo kako ljudi koji uzimaju statine zaista počinju da pate od kognitivnih poremećaja – u različitom stepenu – nažalost, izgleda da nikoga ne zanima. To je druga priča 🤷♀️
Ali evo šta je zanimljivo 👇🏻
Pregled istraživanja poslednjih pedeset godina, koji je sprovela međunarodna grupa lekara i koji je objavljen u časopisu Expert Review of Clinical Pharmacology, dovodi u pitanje dugogodišnje verovanje da „loš holesterol“ (lipoprotein niske gustine, ili LDL) – i holesterol uopšte – uzrokuje kardiovaskularne bolesti.
„Decenijama su studije osmišljene da obmanu javnost i lekare tvrdile da LDL izaziva srčana oboljenja, kada to zapravo nije slučaj“, rekao je dr Dejvid Dajmond, profesor psihologije i molekularne farmakologije i fiziologije na Univerzitetu Južne Floride i jedan od autora ovog pregleda.
„Istraživanje usmereno na holesterol je duboko pogrešno.
Ne samo da nema dokaza o uzročnoj vezi između LDL-a i srčanih oboljenja, već je i statistički pristup koji su zagovornici statina koristili da bi pokazali koristi bio obmanjujući.“
Pregled napominje da ovi lekovi nude „sumnjive koristi i ozbiljne neželjene efekte“.
Analiza podataka iz 12 evropskih zemalja između 2000. i 2012. godine nije pokazala vezu između upotrebe statina i smanjene smrtnosti.
Višestruke studije ukazuju na to da statini snižavaju nivoe polnih hormona.
Sada zamislite ženu u menopauzi sa nedostatkom polnih hormona koja takođe uzima statine ❗️
Koliko brzo bi mogla da doživi prelome i kognitivne probleme s obzirom na ove faktore?
Ili muškarca starijeg od 50 godina sa nedostatkom testosterona koji uzima statine.
