ŠTA SE DEŠAVA U LJUDSKOM TELU NOCU?Mnogi naučnici pokušavaju da odgonetnu drevnu misteriju iluzornog sveta – šta se dešava sa nama dok spavamo. Ponekad snovi trepere na periferiji svesti, a ponekad nas zadivljuju svojom živopisnošcu ili neočekivanom mudrošcu.
Tokom sna, svi sistemi za održavanje života u telu usporavaju se: metabolizam dostiže najnižu tačku, krvni pritisak pada, puls se usporava, osetljivost nervnog sistema na svetlost, zvuk, pa čak i bol slabi, telesna temperatura blago pada, a disanje se usporava, a ponekad čak i prestaje.
Štaviše, postoje ubedljivi dokazi da mozak koristi san da se oslobodi viška elektriciteta i očisti svoj sistem pamcenja. Pa šta se dešava u ljudskom telu nocu?
22:00 – broj belih krvnih zrnaca u krvi se udvostručuje – ovo je imuni sistem koji inspektira svoju dodeljenu teritoriju. Telesna temperatura pada. Biološki sat signalizira: vreme je za spavanje.
23:00 — Telo je sve opuštenije, ali procesi oporavka su u punom jeku u svakoj celiji.
12:00 — Snovi sve više preuzimaju svest, a mozak nastavlja da radi, sortirajuci informacije primljene tokom dana.
01:00 — San je veoma lagan. Neizlečen zub ili davno povređeno koleno mogu da bole i drže vas budnim do jutra.
02:00 — Svi organi se odmaraju, samo jetra vredno radi, čisteci uspavani organizam od nakupljenih toksina.
03:00 — Potpuni fiziološki pad: krvni pritisak je na najnižem nivou, puls i disanje su retki.
04:00 — Mozak je minimalno snabdeven krvlju i nije spreman za buđenje, ali je sluh izuzetno izoštren i najmanji šum vas može probuditi.
05:00 — Bubrezi se odmaraju, mišici miruju, metabolizam je usporen, ali telo je u suštini spremno za buđenje.
6:00 — Nadbubrežne žlezde počinju da oslobađaju hormone adrenalin i norepinefrin u krvotok, koji povecavaju krvni pritisak i ubrzavaju otkucaje srca. Telo se vec priprema za buđenje, iako je um još uvek uspavan.
7:00 — Najbolji sat imunog sistema. To je dobro vreme za istezanje i kontrastni tuš. Uzgred, lekovi se znatno bolje apsorbuju u ovom satu nego u drugim delovima dana.
Prosečna odrasla osoba spava oko 8 sati dnevno. Međutim, treba napomenuti da se količina vremena potrebna za san značajno razlikuje od osobe do osobe; najvažnije je da se nakon toga osecate odmorno.
Postoje dva faktora koja utiču na vreme spavanja: starost i genetika.
Genetika utiče ne samo na to koliko sna je osobi potrebno, vec i na strukturu sna i vreme buđenja, kao i na njihovu sklonost ka određenim zadacima u različito doba dana. Veoma mali procenat ljudi (oko 3%) može biti produktivan tokom dana sa samo šest sati sna — što je rezultat njihove genetske strukture.
Opšteprihvaceno je da starijim ljudima treba manje sna, ali to nije uvek slučaj. S druge strane, nema sumnje da su mnogi problemi kod starijih osoba, bilo fizički ili psihološki, uzrokovani lošim ili nedovoljnim snom. Ovo deluje kao začarani krug, jer su fizičke i mentalne bolesti ono što uzrokuje poremecaje spavanja.
Snovi mogu biti u boji ili crno-beli. Crno-beli snovi nam pomažu da bolje razumemo sebe. Njihovi efekti traju 2-3 nedelje. Kada osoba sanja samo crno-belo, to znači da se oslanja isključivo na svoj intelekt.
Snovi koji uključuju boju ili su u potpunosti u boji otkrivaju pun spektar ljudske emocionalnosti. Utisak koji ostavljaju je snažniji, ali uprkos tome, ljudi koji doživljavaju takve snove imaju tendenciju da se više odmaraju. Njihov uticaj traje mnogo duže – oko 2-3 meseca.
Eksperimenti su pokazali da ako osoba sanja u plavim ili zelenim tonovima, stvari u njenom životu idu dobro i stabilno. Ako je san obojen crvenom bojom, to označava nagli porast temperature ili neku vrstu bolesti.Crna boja ukazuje na to da ce osoba uskoro doživeti nervni slom.
Odrasli obično sanjaju poznate ljude, dok deca sanjaju životinje. U muškim snovima, tri od četiri lika su obično muškog pola, dok žene podjednako često sanjaju oba. Skeniranje mozga je pokazalo da kada osoba nije spavala 24 sata, prefrontalni korteks usporava, što otežava završetak misli ili razmišljanje o problemu na novi način.
Stručnjaci kažu da je najjači
ometač sna 24/7 pristup internetu. Ako vam je pet minuta dovoljno da zaspite, očigledno vam nedostaje sna. Idealan raspon je između 10 i 15 minuta. To znači da ste prilično umorni, ali ste se osecali osveženo tokom dana.
Poznato je da dremke (5 do 20 minuta) poboljšavaju budnost, izdržljivost, mišicnu memoriju i motoričke performanse. Zanimljiva činjenica: kada osoba hrče, ne može da sanja.
