Kada vidimo povišen holesterol u analizama krvi, naša prva pomisao je: „Moram da jedem manje masti.“
Ali važno je razumeti da telo nije skup izolovanih indikatora.
Holesterol može porasti iz raznih razloga i oni nisu uvek povezani sa ishranom.
Jedan od mogućih uzroka je visok nivo homocisteina.
Ova supstanca se formira tokom metabolizma aminokiseline metionina i normalno se brzo pretvara u bezbedne oblike uz pomoć vitamina B6, B12 i folata (B9).
Ako ovi vitamini nedostaju ili su procesi metilacije i detoksikacije poremećeni, homocistein počinje da se akumulira.
Može iritirati zidove krvnih sudova, uzrokujući mikroinflamaciju i oksidativni stres.
I ovde se pojavljuje moguća veza:
kada su krvni sudovi oštećeni, telo povećava nivo holesterola da bi ih „ojačalo“ i zaštitilo od daljeg oštećenja.
Holesterol u ovom slučaju nije „štetan“ – on učestvuje u popravci. Ali važno je razumeti: homocistein je samo jedan od mnogih faktora koji mogu uticati na njegov nivo.
Na holesterol takođe utiču:
funkcija štitne žlezde (kod hipotireoze, metabolizam masti se usporava),
zdravlje jetre,
nivoi upale,
stres, san, ishrana i hormonski balans.
Stoga, ako nivo holesterola ostane visok, važno je ne samo ograničiti masti, već pronaći osnovni uzrok.
Ponekad je u pitanju homocistein, ponekad štitna žlezda, nedostatak proteina ili hronični stres.
Svaki slučaj zahteva pažljivu analizu i razumevanje šta tačno telo trenutno pokušava da nadoknadi.
Šta se može učiniti:
* Proveriti homocistein i vitamin B kao deo celokupne slike.
* Proceniti funkciju jetre i štitne žlezde.
* Smanjiti upalu ishranom, obnavljanjem sna i balansiranjem stresa.
* Delovati sistemski, a ne selektivno, obnavljajući ceo metabolički lanac.
Telo uvek deluje logično. Holesterol, homocistein, hormoni, jetra i nervni sistem su svi povezani.
Stoga, bilo kakve promene u rezultatima testa nisu „greška“, već signal da nešto nije u ravnoteži.
Cilj je tačno razumeti gde i nežno pomoći telu da se oporavi.
