Zamislite čitav svet koji postoji u nama – svet naseljen trilionima sicušnih stanovnika. Ovaj svet se naziva mikrobiom i predstavlja skup mikroorganizama koji su se nastanili u različitim delovima našeg tela. Naša creva su posebno gusto naseljena, dom prave metropole bakterija, virusa i gljivica.
Dugo smo smatrali da su mikrobi samo neprijatelji. Ali nauka je otkrila iznenađujucu istinu: vecina ovih nevidljivih stanovnika su naši verni saveznici. Oni nam pomažu da svarimo hranu, sintetišemo važne vitamine, štitimo nas od patogenih osvajača, pa čak i utičemo na naše raspoloženje. Štaviše, igraju ključnu ulogu u funkcionisanju imunog sistema, učeci ga da prepozna opasnost i reaguje na odgovarajuci način.
Međutim, ovo prijateljstvo zahteva ravnotežu.
Kada se ravnoteža mikrobiote poremeti, posledice mogu biti ozbiljne. Upala se povecava, telo postaje ranjivo na infekcije, a rizik od razvoja hroničnih bolesti se povecava. Od problema sa varenjem do autoimunih poremecaja, od alergija do depresije – sva ova stanja mogu biti povezana sa neravnotežom u mikrobiomu.
Šta uništava naš unutrašnji svet?
– Antibiotici i drugi lekovi.
Česta ili nepotrebna upotreba antibiotika može pretvoriti napredan mikrobiom u spaljenu pustinju. Određeni lekovi, od lekova protiv bolova do lekova za gorušicu, takođe utiču na mikrobiom.
– Toksini. Pesticidi u hrani, hemikalije u sredstvima za čišcenje u domacinstvu, zagađeni vazduh i voda – sve su to nevidljivi otrovi koji postepeno truju naše mikrobne zaštitnike. Alkohol i duvan su takođe na ovoj listi razarača.
– Ishrana. Ono što jedemo određuje ko ce napredovati u našim crevima. Ishrana siromašna vlaknima, a bogata prerađenom hranom, šecerom i zasicenim mastima stvara povoljno okruženje za „loše“ bakterije i slabi „dobre“.
– Mikrobne invazije. Ponekad patogene bakterije, virusi ili paraziti napadnu naša creva. Mogu da istisnu korisne mikroorganizme, poremete uspostavljeni ekosistem i izazovu bolesti.
KORACI ZA PODRŠKU MIKROBIOTU:
1. Diverzifikujte ishranu
Povecajte količinu hrane bogate vlaknima, složenim ugljenim hidratima i dijetetskim vlaknima. Sve ovo hrani korisne crevne bakterije. Upoređujuci ishranu stanovnika Zapada sa ishranom ljudi u manje industrijalizovanim regionima, razlika je jasna: tipična zapadnjačka ishrana sadrži znatno manje vlakana, ali je bogata rafinisanim mastima i jednostavnim ugljenim hidratima. Ove razlike u ishrani direktno utiču na sastav i funkciju crevne mikrobiote. Promene u mikrobnoj zajednici, zauzvrat, mogu oslabiti ili ojačati našu imunološku odbranu.
2. Ograničenje kalorija.
Umereno ograničenje kalorija može imati iznenađujuci uticaj na naš imunitet i dugovečnost – a ovaj efekat se delimično objašnjava promenama u crevnoj mikrobioti. Kliničke studije i eksperimenti na životinjama pokazuju da ograničenje kalorija podstiče rast korisnih mikroorganizama, a istovremeno suzbija proliferaciju štetnih bakterija. Štaviše, ovaj režim ishrane smanjuje apsorpciju supstanci koje pokrecu imuni odgovor (zvanih antigeni) kroz crevni zid. Ovo smanjuje stalno opterecenje imunog sistema, omogucavajuci mu da efikasnije funkcioniše i štedljivo koristi svoje resurse.
3. Probiotici.
Probiotici su žive korisne bakterije koje se mogu dobiti putem hrane ili suplemenata. Klinička ispitivanja su pokazala da redovan unos probiotika može ojačati imuni sistem, posebno kod starijih osoba, čiji imunitet prirodno slabi sa godinama. Ovo smanjuje i učestalost i težinu zaraznih bolesti, čineci telo sposobnijim da se bori protiv virusa i bakterija i podstičuci brži oporavak.
