Lipidni panel: Kako razumeti svoje nalaze?

April 13, 2026

Moj Nutriciolog

Nastavljajući temu kardiovaskularnih bolesti, danas ćemo pogledati šta je to lipidni panel i kako ga razumeti.

On obuhvata:

ukupni holesterol,

trigliceride,

LDL,

HDL,

odnos holesterol/HDL i

odnos trigliceridi/HDL.

Svi nesumnjivo znaju šta je holesterol.

To je vitalni molekul. Važno je razumeti da holesterol koji unosimo hranom nije isto što i holesterol u našoj krvi, a holesterol u krvi nije isto što i ono što se taloži u našim arterijama.

U telu postoji samo jedna vrsta holesterola: organski molekul sa 27 atoma ugljenika.

Kada ljudi govore o „holesterolu“ u analizama, obično ne misle na sam holesterol, već na LIPOPROTEINE, transportne čestice koje ga nose. Sam holesterol postoji u dva oblika:

slobodan (neesterifikovan)

i esterifikovan.

Oko 25% holesterola dolazi iz hrane, dok se 75% sintetiše u telu. Oko 20% se formira u jetri, a preostalih 80% u drugim tkivima.

Samo slobodni holesterol može da se apsorbuje kroz creva. Pošto je većina holesterola iz ishrane u esterifikovanom obliku, zapravo se apsorbuje samo jedan njegov deo.

APOLIPOPROTEINI su ključni.

To su proteini na površini lipoproteina koji im obezbeđuju strukturu i funkciju. Postoje različite vrste, ali najvažniji su apolipoprotein A1 i apolipoprotein B.

Apolipoprotein B (tačnije oblik ApoB100) nalazi se u lipoproteinima niske gustine (LDL), a prisutan je i u lipoproteinima veoma niske gustine (VLDL).

Apolipoprotein A1 se nalazi prvenstveno u lipoproteinima visoke gustine (HDL).

Lipoproteini sa ApoB (LDL i VLDL) prenose energiju u obliku triglicerida do tkiva, kao što su mišići. Lipoproteini sa ApoA1 (HDL) učestvuju u transportu holesterola do tkiva gde se sintetišu steroidni hormoni, a takođe vraćaju višak holesterola u jetru.

Lipoprotein(a) se smatra zasebnim faktorom rizika za aterosklerozu i KVB, a blisko je povezan sa LDL-om.

Nakon što napuste jetru, lipoproteini postepeno gube trigliceride, postaju manji i relativno zasićeniji holesterolom. Lipoproteini koji sadrže ApoB mogu prodreti kroz vaskularni endotel u zid arterije. Ovde ključnu ulogu igra broj čestica. Što je njihov broj veći, to je veća verovatnoća prodora.

Kada se LDL čestice zadrže u zidu krvnog suda, one oksiduju i pokreću upalni (inflamatorni) odgovor. Ćelije imunog sistema (monociti, makrofagi i mastociti) reaguju tako što pokušavaju da uklone ove čestice. Ako ih ima malo, telo se bori sa tim. Ako ih ima mnogo, imuni sistem ih ne može dovoljno brzo očistiti i razvija se endotelna disfunkcija. To dovodi do formiranja aterosklerotskog plaka, što može uzrokovati mikrolezije, mikrokrvarenja i mikrotrombe. Rezultat toga je postepeno sužavanje lumena krvnog suda.

Jednostavno rečeno: test krvi na holesterol zapravo ne govori o samom holesterolu, već o načinu na koji se on transportuje kroz telo. Neke čestice dostavljaju masti i holesterol u tkiva, dok druge pomažu u uklanjanju viška holesterola nazad u jetru.

Najvažniji nije samo nivo „lošeg“ holesterola, već broj čestica koje mogu da prodru kroz zid krvnog suda. Ako ih je malo, telo čisti krvne sudove. Ako se akumuliraju u velikim količinama, one se „zaglavljuju“, oštećuju zidove i izazivaju upalu, što vremenom dovodi do stvaranja plaka i sužavanja sudova.

U sledećem delu ćemo razmotriti na šta tačno treba obratiti pažnju u vašim laboratorijskim nalazima.

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment