Alergije se najčešće javljaju u proleće, a postoji jedna moćna supstanca koja dokazano pomaže u ublažavanju njihovih simptoma: kvercetin. Upravo je običan crni luk jedan od najboljih prirodnih izvora ove komponente.
Kvercetin je jedan od najproučavanijih prirodnih flavonoida, koji se nalazi u mnogim vrstama povrća, voća i biljaka (kao što su crni luk, jabuke, kupus i bobičasto voćo). Poznat je po svojim snažnim antioksidativnim i antiinflamatornim svojstvima.
U kontekstu alergijskih reakcija, kvercetin se često posmatra kao prirodna supstanca koja može da modulira imuni odgovor i pomogne u olakšavanju tegoba.
Kvercetin za alergije: Mehanizam delovanja
1. Stabilizacija mastocita
Mastociti (ili krilne ćelije) su ključni igrači u alergijskim reakcijama. Nakon kontakta sa alergenom, oni oslobađaju histamin i druge inflamatorne medijatore. Kvercetin pomaže u smanjenju hiperaktivnosti mastocita i stabilizaciji njihovih membrana, čime se direktno redukuje oslobađanje histamina.
2. Antiinflamatorni efekat
Kvercetin uspešno blokira sintezu i oslobađanje proinflamatornih citokina (npr. IL-6, TNF-a), koji inače pogoršavaju alergijsku upalu.
3. Antioksidativna aktivnost
Kao flavonoid, kvercetin neutrališe slobodne radikale, smanjujući oksidativni stres koji u mnogim slučajevima dodatno podstiče inflamatorne procese u organizmu, uključujući i same alergije.
4. Regulacija Th1/Th2 ravnoteže
Neke vrste alergija (poput atopijskih) obično pokazuju pomak imunog odgovora ka Th2 ćelijama. Kvercetin može nežno da utiče na ovu ravnotežu, pomažući u smanjenju intenziteta Th2 odgovora, čime se ublažavaju alergijske manifestacije.
Efekat na simptome alergije
Kod sezonskih alergija (polenske groznice), rinitisa, kožnih manifestacija (urtikarije) ili astme povezane sa alergijama, kvercetin se često preporučuje kao dodatni nutraceutik.
On ne zamenjuje standardne antihistaminike, ali može smanjiti potrebu za njima tako što smanjuje intenzitet samog odgovora organizma na alergen.
Izvori kvercetina osim crnog luka:
Jabuke (posebno sa korom);
Bobičasto voće (brusnice, borovnice);
Crveno i tamno grožđe;
Zeleni čaj;
Kupus (naročito crveni kupus);
Brokoli.
🧅 Crni luk je bogat izvor kvercetina
Crni luk (posebno crveni i ljubičasti) sadrži visoke količine kvercetina. Kod pojedinih sorti, koncentracija može dotići 50–100 mg na 100 g proizvoda (tačan sadržaj varira u zavisnosti od sorte, uslova uzgoja i načina skladištenja).
Crni luk kao prebiotik: Fruktooligosaharidi (FOS) i inulin
Crni luk (baš kao i beli luk i praziluk) sadrži fruktooligosaharide koji služe kao hrana za korisne bakterije u našim crevima (Bifidobacterium, Lactobacillus).
Redovna konzumacija hrane bogate FOS-om i inulinom pomaže u održavanju zdrave ravnoteže mikrobiote, smanjujući rizik od disbioze koja može indirektno doprineti pojačanju alergijskih reakcija.
Crni luk kao izvor sumpora
Crni luk, beli luk i druge srodne biljke iz ove porodice bogate su jedinjenjima koja sadrže sumpor (npr. aliin i razni tiosulfinati).
Sumpor je neophodan za sintezu glutationa – glavnog endogenog antioksidansa koji aktivno učestvuje u detoksikaciji organizma i regulaciji imuniteta.
Aminokiseline koje sadrže sumpor (metionin, cistein) i metaboliti povezani sa njim važni su za sintezu proteina (poput kolagena i keratina), kao i za zdravlje zglobova, ligamenata, kože, kose i noktiju.
Dodatne koristi
Umerena konzumacija crnog luka ima blagotvorno dejstvo na kardiovaskularni sistem. To se dešava delimično zbog jedinjenja koja sadrže sumpor i flavonoida, koji smanjuju oksidativni stres i poboljšavaju lipidni profil.
❤️ – ostavite reakciju ako želite da podelim recept za pitu od crnog luka.
Da li ste znali ove pojedinosti o crnom luku i njegovim efektima na organizam? Koliko često ga unosite kroz ishranu?
