Skoro svako živo bice na planeti doživljava uticaj „bioritmova“ i osetljivo je na promene u dobu dana. Pre nego što su veštački izvori svetlosti postali sveprisutni, ljudi su imali samo dva „svetla“: sunce tokom dana i zvezde i mesec nocu. Ovo je stvorilo specifične ljudske ritmove koji, uprkos promenljivoj svetlosti, i dalje regulišu san i budnost.
Danas, veštačko nocno osvetljenje remeti vekovne ljudske navike. Manje je jarko od sunčeve svetlosti, ali je svetlije od mesečine i zvezdane svetlosti, pokrecuci kaskadu biohemijskih reakcija! Svetlost utiče na vašu kožu i oči bez obzira na njen izvor. Vaš mozak i hormonski sistem počinju da misle da je jutro i počinju da proizvode kortizol kao odgovor.
Kada se probudite ujutru, da li se osecate umorno i napeto (posebno ako ste kasno otišli na spavanje)?
Kada uveče dugo gledate u ekran televizora ili računara, aktivirate proizvodnju kortizola. Oslobađanje hormona kortizola u krvotok jedna je od najstarijih reakcija nasleđenih od naših dalekih predaka. Njihovi životi nisu nužno uključivali više stresnih situacija, ali su bili kvalitativno drugačiji – ili ih je napao neprijatelj (ili životinja), ili su morali da beže od prirodne katastrofe, ili ih je situacija primorala da se upuste u borbu sa drugim čovekom. Mozak je reagovao na stres lancem hemijskih reakcija koje su oslobađale velike količine kortizola u krvotok. Ovaj hormon je odgovoran za povecanje protoka krvi u mišicima (tako da osoba može da se bori ili beži) i odvod krvi iz svih ostalih sistema.
Ovih dana retko doživljavamo potrebu za takvom mišicnom aktivacijom – domaci sukobi u 21. veku se uglavnom rešavaju mirnim putem. Međutim, reakcija ostaje: svaki put kada primi signal stresa, mozak naređuje nadbubrežnim žlezdama da proizvode hormon kortizol, koji odmah smanjuje aktivnost imunog sistema, inhibira kognitivne funkcije, usporava varenje, ali podstiče bržu razgradnju proteina i ugljenih hidrata i aktivira mišice.
Zato se tokom perioda stresa lako prehladimo ili dobijemo grip, gubimo apetit i san, žurimo okolo i imamo problema sa razmišljanjem – sve kao rezultat hormona kortizola. Tek kada mozak primi signal da je stres prošao, kortizol počinje postepeno (uz pomoc posebnih enzima) da se uklanja iz krvi.
Normalni nivoi kortizola počinju da rastu u 6:00 ujutru, dostižu vrhunac u 12:00 časova, a zatim postepeno opadaju.
Nakon zalaska sunca, naše telo počinje da proizvodi druge hormone: hormone rasta i melatonin! Telo započinje proces oporavka. Ako ne odete u krevet pre 22:30, poremecavate ciklus oporavka svog tela. Zato se budite osecajuci se „omamljeno“, osecajuci stres i napetost nagomilane od prethodnog dana!
Poremeceni ciklusi spavanja i buđenja
„Adrenalni umor“ je rezultat poremecenih ciklusa spavanja i buđenja. Vaše nadbubrežne žlezde proizvode hormone, od kojih je jedan kortizol. Hronični stres i nezdrave navike poput kofeina, duvana, kafe i šecera uzrokuju da vaše nadbubrežne žlezde proizvode sve više i više kortizola. Adrenalni umor dovodi do hroničnog umora, glavobolje, virusnih i bakterijskih infekcija, ubrzanog starenja, oštecenog pamcenja i oslabljenog imunog sistema.
Uz to, stalno opterecujete svoj nervni sistem…
…Kada započnete dan neispavani
…I kada zakasnite na posao
…I kada ste zaglavljeni u saobracaju
…I kada kasnite sa rasporedom na poslu
Štaviše, ako se loše hranite i idete u teretanu posle posla, proizvodite još više kortizola.Kortizol je neophodan za maksimiziranje mišicne aktivacije u ljudskom telu.
Uzgred, upravo je to svojstvo kortizola koje profesionalni sportisti (nažalost, često pribegavaju zabranjenim supstancama) koriste za povecanje svojih performansi i postizanje boljih rezultata. Međutim, nisu samo mišici ruku i nogu ti koji se naprežu i dostižu svoje granice, vec i najvažniji mišic u telu – srce, miokard. Zato, uzgred, u stresnim situacijama, kada osecamo anksioznost ili brigu, bukvalno čujemo kako nam srce ubrzano kuca. A kardiovaskularni sistem nije uvek u stanju da izdrži produženi stres.Drugim rečima, povišen nivo kortizola u krvi može lako dovesti do srčanog udara, veoma brzog i teškog koji može rezultirati smrcu.
Štaviše, povišen nivo kortizola može ozbiljno oštetiti ljudski imuni sistem, čak dovesti do njegovog potpunog uništenja. Shodno tome, u ovom slučaju, osoba koja dugo doživljava jak stres rizikuje da se zarazi ozbiljnom infekcijom, koja takođe može brzo dovesti do smrti. Tipično, upravo u tim slučajevima ljudi kažu „umro je od tuge“ ili „izgoreo je na poslu“.
Istovremeno, hormon kortizol, čiji su nivoi u krvi van kontrole, negativno utiče na funkciju mozga. Pre svega, počinje da uništava neurone koji se nalaze u hipokampusu. To odmah dovodi do oštecenja pamcenja. Uzgred, to objašnjava zašto ljudi često doživljavaju privremeni ili trajni gubitak pamcenja pod ekstremnim stresom. Povišeni nivoi kortizola takođe suzbijaju proizvodnju takozvanih hormona radosti i zadovoljstva – serotonina i dopamina. To dovodi do duboke depresije i često dovodi do samoubistva.
