🔥🔥KORTIZOL. CELA ISTINA O TOME ZAŠTO NE MOŽETE DA SMRŠATE, ZAŠTO STE UMORNI I ŽUDITE ZA SLATKIŠIMA.
Sačuvajte ovaj post. Nije pun gluposti ili bilo čega što ste pročitali na internetu.
Danas govorimo o kortizolu, hormonu za koji su svi čuli, ali ga malo ko razume. I zašto saveti sa Gugla i komšinice ne samo da ne pomažu, već ponekad pogoršavaju stvari.
Dozvolite mi da budem iskren: ovaj post je napisan bez obzira na osnovna medicinska stanja i savetodavne je prirode. To nije poziv na samolečenje.
Ako imate hronične bolesti, dijagnoze ili uzimate lekove, bilo kakve promene treba da se prave samo uz konsultaciju sa lekarom ili specijalistom. Moj post je edukativnog karaktera, a ne na recept. A sada, hajde da pređemo na stvar.
✅✅ŠTA JE KORTIZOL I ZAŠTO NAM JE POTREBAN?
🚩Kortizol je hormon nadbubrežne žlezde.
Zove se „hormon stresa“, ali to nije sasvim tačno. Preciznije je nazvati hormonom preživljavanja. Evoluirao je pre miliona godina upravo da bi nam spasao živote.
Proces je jednostavan: vidite pretnju → vaš mozak šalje signal vašim nadbubrežnim žlezdama → kortizol se oslobađa u krv → vaše telo se mobiliše: srce vam brže kuca, šećer u krvi raste (gorivo za vaše mišiće), upala se suzbija, nehitne funkcije se gase → bežite ili se borite → pretnja je prošla → nivo kortizola pada. Savršen sistem.
Za savanu. Problem je što naš mozak ne može da razlikuje tigra od slona.
Ne može da razlikuje pravu pretnju od saobraćajne gužve, sukoba na kurirskoj stanici, alarmantnih vesti ili pomisli: „Šta ako nisam dovoljno dobar?
“ Kao rezultat toga, savremeni ljudi često imaju hronično povišen nivo kortizola – bez stvarne pretnje, bez olakšanja, bez oporavka. I tu počinju svi problemi.
‼️‼️NORMALNI RITAM KORTIZOLA – KAKO TREBALO JE DA FUNKCIONIŠE
Pisao sam ranije https://www.mojnutriciolog.com/?s=Kortizol+
Kod zdrave osobe, kortizol prati cirkadijalni ritam. Vrhunac dostiže ujutru, oko 6–8 sati. To se naziva buđenje kortizola – to je ono što vam otvara oči, izbacuje vas iz kreveta i pokreće vaš metabolizam.
Zatim, postepeno opada tokom dana. Uveče dostiže najnižu tačku. Ovo omogućava melatoninu da poraste i da zaspite. Noću je kortizol na najnižem nivou i telo se oporavlja. Ako je ovaj ritam poremećen, sve kreće po zlu. Ne možete da ustanete ujutru (kortizol se nije podigao na vreme), ne možete da zaspite uveče (kortizol se nije smanjio), a vaš san je nemiran noću (kortizol varira). Zvuči poznato?
✅✅ODAKLE DOLAZI HRONIČNO POVISAN KORTIZOL?
Važno je razumeti: ne postoji jedan uzrok. Kortizol pokreće čitav niz faktora, a za većinu ljudi, nekoliko njih je u igri. Hajde da pogledamo svaki.
⚡⚡Psihološki stres
Ovo je najočigledniji uzrok, ali i najpotcenjeniji po svom obimu. Stres nije samo „nešto loše se desilo“. To je takođe: Anksioznost kao pozadinsko stanje. Stalno „nešto će poći po zlu“, mentalno ponavljanje scenarija, briga o budućnosti – sve su to hronični signali opasnosti za mozak.
⚡⚡Nadbubrežne žlezde stalno rade.
Perfekcionizam i hiperodgovornost.
„Moram sve da kontrolišem“, „Ne mogu da te razočaram“ – ovo je stalno opterećenje na osi stresa. Preopterećenje informacijama.
Vesti, uznemirujući sadržaj na društvenim mrežama, stalna dostupnost – mozak se nikada potpuno ne isključuje.
⚡⚡⚡Sukobi i toksični odnosi.
Svaki nerešeni sukob je hronična aktivacija ose stresa.
⚡⚡Poremećaj sna
Ovo je drugi najvažniji faktor – i jedan od najpotcenjenijih. Nedostatak sna direktno povećava kortizol. Jedna noć lošeg sna povećava kortizol sledećeg dana za 15–21%. Hronični nedostatak sna znači hronično visok kortizol. Visok kortizol remeti san. To je začarani krug. Spavanje manje od 7 sati redovno fiziološki garantovano dovodi do povišenog kortizola. Ne „moguće“, ne „za neke“, već za sve.
⚡⚡Loša ishrana
Tu je većina ljudi iznenađena. Ishrana direktno utiče na kortizol. Dugi periodi gladi. Kada ste 9-11 sati bez hrane, nivo šećera u krvi pada. Mozak to doživljava kao pretnju preživljavanju. Nadbubrežne žlezde oslobađaju kortizol da bi podigle nivo šećera iz svojih rezervi. Za mnoge ljude, povremeni post bez odgovarajuće pripreme nije „detoksikacija“; to je hronični stres za nadbubrežne žlezde.
Doručak sa brzo delujućim ugljenim hidratima i bez proteina.
Nagli skok šećera → nagli skok insulina → nagli pad šećera → nagli skok kortizola.
I to se dešava u 7-8 ujutru, kada je kortizol već na vrhuncu. Kafa na prazan stomak. Kofein stimuliše oslobađanje kortizola. Ujutru, kada je kortizol već visok, kafa na prazan stomak ga povećava za dodatnih 20-30%.
Zbog toga se mnogi ljudi osećaju anksiozno, imaju ubrzani srce ili postaju razdražljivi nakon što popiju kafu na prazan stomak.
Nedostatak kalorija. Hronična neuhranjenost je signal gladi i pretnja telu. Telo misli da gladuje i podiže kortizol da bi se mobilisalo. Zbog toga stroge dijete sa veoma niskim kalorijama često ne uspevaju: telo je pod stresom, kortizol je visok, a masti se aktivnije skladište.
⚡⚡Nedostatak proteina.
Pisao sam ranije https://www.mojnutriciolog.com/?s=Proteini
Kortizol razgrađuje mišiće da bi proizveo aminokiseline kada ih nema dovoljno iz hrane. Ako je proteina malo, nivo kortizola će biti povišen da bi „izvukao“ gradivne blokove iznutra.
⚡⚡Šećer i jednostavni ugljeni hidrati u velikim količinama. Konstantni skokovi insulina stvaraju hronično inflamatorno okruženje, koje aktivira osu stresa.
⚡⚡Nedostatak magnezijuma
Pisao sam ranije https://www.mojnutriciolog.com/?s=magnezijum
Magnezijum bukvalno inhibira proizvodnju kortizola. Većina ljudi ima manjak magnezijuma — a da to čak ni ne znaju. Kada nema dovoljno magnezijuma, nadbubrežne žlezde preterano reaguju na stres.
⚡⚡⚡Nedostatak vitamina C
Pisao sam ranije https://www.mojnutriciolog.com/?s=Vitamin+C
Nadbubrežne žlezde sadrže najveću koncentraciju vitamina C u telu.
Pod stresom, ova rezerva se veoma brzo iscrpljuje. Nedostatak vitamina C znači da nadbubrežne žlezde funkcionišu manje efikasno, a kortizol je manje regulisan.
Alkohol.
Alkohol povećava kortizol – direktno i kroz poremećaj sna. Dnevna čaša vina ili viskija je dodatno dnevno opterećenje na osi stresa.
Fizička aktivnost – da, ona takođe može povećati kortizol. Umerena aktivnost snižava kortizol. Svi to znaju. Ali intenzivna i prekomerna aktivnost ga povećava. Maratonski trening, svakodnevni krosfit i intenzivan kardio dok ste neuhranjeni – sve su to fizički stresori koji podižu kortizol. Kombinacija malog jela, puno vežbanja i malog spavanja je posebno opasna. Hronična upala Upala i kortizol su povezani na dvosmeran način. Upala povećava kortizol. Kortizol u početku suzbija upalu (to je njegova funkcija), ali kod hroničnog stresa, ovaj sistem se raspada i upala se povećava. Izvori hronične upale: inflamatorne dijete (trans masti, višak omega-6, šećer), gojaznost, autoimuni procesi, hronične infekcije i crevni problemi.
⚡⚡Problemi sa crevima
Pisao sam ranije https://www.mojnutriciolog.com/?s=Creva
Creva i mozak su dvosmerna ulica.
Neravnoteža mikroflore, sindrom propustljivog creva i hronična gastrointestinalna upala aktiviraju osu stresa i povećavaju kortizol. Zato zdravlje creva nije samo stvar varenja.
Okruženje Jarko svetlo pre spavanja ometa smanjenje kortizola uveče i suzbija melatonin. Konstantna buka je hronični stresor za nervni sistem.
Hladno vreme i temperaturne fluktuacije bez adaptacije aktiviraju osu stresa. Toksini iz okoline: Određene hemikalije narušavaju funkciju nadbubrežne žlezde.
Naslatvlja se …..🍀🍀🍀🍀♥️♥️
