Koji su razlozi za visokog holesterola?

October 2, 2025

Moj Nutriciolog

Znate, holesterol nije tako jednostavan kao što se na prvi pogled čini. Skloni smo da krivimo ishranu ili jetru, ali stres zapravo igra glavnu ulogu. Kada je telo u režimu „borbe ili bekstva“, kortizol, glavni hormon stresa, raste, i tu počinje čitav lanac događaja.

Kortizol utiče na transport holesterola: čini se da ometa njegovo normalno kretanje i korišćenje. Zamislite holesterol kao putnike, a lipoproteine kao transport. Kortizol stvara saobraćajnu gužvu, a holesterol bukvalno „stagnira“. Ali to nije sve. Za normalan metabolizam masti, potrebni su nam aktivni tiroidni hormoni, posebno T3. Ako su deficitarni, kao kod hipotireoze (čak i subkliničke), na primer, onda se metabolizam usporava, ćelije koriste manje holesterola, a njegov nivo u krvi raste.

Kortizol ovde igra suptilnu ulogu: pod hroničnim stresom može smanjiti osetljivost hipofize na tireostimulirajući hormon (TSH) ili ometati konverziju T4 u aktivni T3. Kao rezultat toga, čak i ako testovi ne ukazuju na očigledan hipotireoidizam, aktivni nivoi T3 se smanjuju. Bez njega, razgradnja holesterola i održavanje zdrave ravnoteže lipida je gotovo nemoguće. Razmislite o tome koliko često radite kompletan panel štitne žlezde. I ne bi bilo loše da uradite i obrnuti T3 test kako biste dobili pravu sliku svog metabolizma.

Sada o muškarcima i hormonu rasta. Sa godinama, njegovi prirodni nivoi opadaju, ali hronični stres, nedostatak sna, prekomerna težina i višak šećera ubrzavaju ovaj proces. Hormon rasta je potreban ne samo za mišiće; on pomaže u sagorevanju masti i održavanju zdravog nivoa triglicerida. Kada je nizak, metabolizam se usporava, masti se zarobljavaju, a holesterol i trigliceridi rastu.

Kako možete podržati hormon rasta? Najosnovnija stvar je kvalitetan san, posebno dubok san, kada se najviše oslobađa. Dodajte ovome trening snage i intervalni kardio; oni signaliziraju telu da proizvodi hormon rasta. I, naravno, ishrana: umerene količine proteina, manje ugljenih hidrata na prazan stomak i adekvatan magnezijum i cink. Zanimljivo je da čak i kratki periodi laganog posta, kao što je 12–14 sati između večere i doručka, mogu nežno stimulisati njegovu prirodnu proizvodnju.

Sve ovo nije skup slučajnih činjenica, već jedna velika fiziološka faza, gde svaki akter – kortizol, hormoni štitne žlezde, hormon rasta i upala – menja ponašanje holesterola. Kasna večera sa ugljenim hidratima nije samo dodatne kalorije: kada jedete kasno, posebno ugljene hidrate, insulinski skokovi, a kortizol dolazi do izražaja, smanjujući proizvodnju melatonina. Ovo suzbija noćno oslobađanje hormona rasta, koji normalno pomaže u sagorevanju masti i održavanju metabolizma dok spavate. Studije pokazuju da kasni obroci menjaju noćni metabolizam, smanjujući oksidaciju masti i remeteći noćnu glikemiju. Takođe postoje dokazi da kasnonoćne grickalice zapravo suzbijaju noćnu sekreciju somatotropina.

Upala je još jedan podmukli detalj koji se često previđa kada se radi sa holesterolom. Kod akutne upale, lipidni profil se menja na različite načine: HDL često pada, trigliceridi rastu, a proizvodnja i klirens VLDL-a se menjaju. Kod hronične upale niskog stepena, povišeni proinflamatorni citokini utiču na jetru, povećavajući proizvodnju lipoproteina i komplikujući njihovo uklanjanje. Sama upala oštećuje vaskularni zid, gde se lipoproteini akumuliraju i transformišu u aterogene čestice. Postoje opsežni pregledi i poglavlja u medicinskim časopisima koja detaljno opisuju kako infekcija i sistemska upala menjaju metabolizam lipida i povećavaju kardiovaskularni rizik.

 

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment