Proteini i aminokiseline su fundamentalne komponente života na Zemlji.
Zaista, život kakav poznajemo na našoj planeti nastao je od organskih molekula, uključujući aminokiseline, koje su gradivni blokovi proteina.
Proteini i aminokiseline – temelj života!
Aminokiseline su organska jedinjenja koja se kombinuju u lance i formiraju proteine.
Proteini obavljaju mnoge funkcije: strukturne (npr. kolagen), katalitičke (enzimi), transportne (hemoglobin), zaštitne (antitela) i druge.
Jedna od najpopularnijih hipoteza o poreklu života pretpostavlja da su se aminokiseline mogle formirati u uslovima rane Zemlje (na primer, kao rezultat Milerovih-Jurijevih eksperimenata) i postale osnova za prve samoreplicirajuće molekule.
Drugim rečima, aminokiseline su se prve pojavile.
Kakve veze ima jetra sa svim ovim, pitate se?
Jetra igra ključnu ulogu u održavanju života u složenim organizmima, kao što su životinje i ljudi, zahvaljujući svojim jedinstvenim funkcijama u metabolizmu proteina i aminokiselina.
Hajde da razumemo kako je ovo povezano.
Uloga jetre u kontekstu proteina i aminokiselina:
Jetra je organ koji je evoluirao kod višećelijskih organizama da obavlja složene metaboličke funkcije.
Ona igra centralnu ulogu u preradi aminokiselina i sintezi proteina, što je čini kritično važnom za održavanje života u složenim organizmima.
Jetra reguliše nivoe i metabolizam aminokiselina u krvi.
Nakon što se proteini iz hrane razgrade na aminokiseline u gastrointestinalnom traktu, oni se transportuju do jetre.
Jetra zatim odlučuje šta da radi sa ovim aminokiselinama.
Koristi ih za sintezu novih proteina, pretvaranje u druga jedinjenja (kao što su glukoza ili masti) ili detoksikaciju ako ih ima u višku.
Sama jetra sintetiše mnoge proteine neophodne za vitalne funkcije tela, kao što su:
– Albumini i globulini – održavaju osmotski pritisak krvi i transportuju supstance.
Albumini se sintetišu u jetri i čine približno 60% svih proteina krvne plazme.
Globulini su grupa proteina podeljenih u nekoliko klasa (alfa-, beta- i gama-globulini).
Oni se takođe sintetišu u jetri (osim gama-globulina, koje proizvode imune ćelije).
– Fibrinogen i drugi faktori zgrušavanja – obezbeđuju zgrušavanje krvi.
– Enzimi neophodni za metabolizam, kao što su alanin aminotransferaza (ALT) i aspartat aminotransferaza (AST), uključeni su u detoksikaciju.
Detoksikacija i uklanjanje amonijaka je posebna tema.
Jetra detoksikuje amonijak, pretvarajući ga u ureu kroz ciklus uree.
Razgradnja aminokiselina proizvodi amonijak, koji je u velikim količinama toksičan za organizam.
Jetra pretvara amonijak u ureu (putem ciklusa uree), koja se zatim izlučuje bubrezima.
Drugim rečima, ovaj mehanizam je dizajniran prirodom.
Ali! Ovaj mehanizam ne funkcioniše pravilno kod svih, i amonijak se na kraju ne izlučuje.
Ovo je takođe jedna od tema kursa Detoks!
Dalje, uloga jetre 👉🏻 je da održava ravnotežu azota u telu, što je važno za sintezu i razgradnju proteina.
Ali vratimo se na evoluciju 🌍
U ranim fazama evolucije, život se sastojao od jednostavnih jednoćelijskih organizama koji su mogli samostalno da sintetišu proteine i metabolišu aminokiseline.
Sa pojavom višećelijskih organizama, javila se potreba za specijalizovanim organima za obavljanje složenih metaboličkih funkcija.
Jetra je postala takav organ, preuzimajući zadatke sinteze, razgradnje i regulacije proteina i aminokiselina.
Zašto je jetra važna za život na Zemlji?
Jetra je primer kako je evolucija stvorila specijalizovani organ za podršku složenim oblicima života.
Bez jetre, višećelijski organizmi ne bi mogli efikasno da koriste proteine i aminokiseline, što bi njihovo postojanje učinilo nemogućim.
Stoga, jetra nije samo organ, već ključni organ, koji omogućava životu na Zemlji da evoluira od jednostavnih do složenih oblika.
Ako je jetra oštećena, nivoi proteina postaju niski.
Nizak nivo proteina, zauzvrat, pogoršava probleme sa jetrom i celim telom.
Jetra proizvodi približno 80–90% svih proteina u našoj krvi.
Albumin (približno 60% svih proteina krvi) zadržava vodu u krvnim sudovima i transportuje hormone, vitamine i lekove.
Globulini (od kojih neke takođe proizvodi jetra) podržavaju imuni sistem i transportuju druge supstance.
Proizvode se i mnogi drugi proteini i enzimi.
Bez normalne funkcije jetre, ovi proteini se jednostavno ne sintetišu u potrebnim količinama.
Kod bolesti jetre, nivo proteina opada (hipoproteinemija).
Kada je jetra oštećena, njene ćelije (hepatociti) su oštećene ili umiru.
Nema nikoga ko bi proizvodio nove proteine, i nivoi opadaju.
Najčešće situacije, na primer.
Masna bolest jetre (alkoholna i bezalkoholna NAFLD).
Toksična oštećenja (lekovi, otrovi, alkohol).
📌Teška upala ili ciroza jetre.
📌Oštećenje jetre izazvano lekovima (na primer, paracetamol!).
Kod patologija jetre, problemi sa proteinima će se nastaviti! (Albumin je posebno indikativan).
To je začarani krug: problemi sa jetrom ➡️ nizak nivo proteina ➡️ otok ➡️ još lošija funkcija jetre i bubrega ➡️ još više problema.
Ali u 90% slučajeva, kada osoba ima dovoljno proteina u ishrani, plus digestivne enzime (koji rade na apsorpciji), proteini su mogući, ali proteini su stalno niski – ovo je problem sa jetrom povezan sa niskim nivoom proteina.
Jetra je jedini organ koji proizvodi albumin i mnoge druge krvne proteine u velikim količinama.
I kao što već razumete, ako imate nizak nivo proteina, a posebno nizak albumin, onda morate da se pozabavite i svojom jetrom, ne samo gastrointestinalnim traktom!
Stoga, ako imate:
– Nizak albumin (i ukupni protein)
– Visoki ALT/AST
Obavezno treba da pogledate svoju jetru!
—
