🌋
❓ Da li ste primetili da se stanja poput ekcema, dermatitisa, pa čak i psorijaze mogu pogoršati tokom perioda stresa? Stres takođe može izazvati prurigo (intenzivan svrab) i razne druge simptome – koji se često manifestuju na koži.
🔄 Alergijske reakcije izazvane stresom su klasičan primer kako psihičko stanje utiče na fizičko zdravlje, i obrnuto.
🧠 Stres aktivira hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlezda (HPA) osu. Kada osoba doživi stres (naročito hronični stres), u mozgu se pokreće određena lančana reakcija:
👇🏻 Kako to izgleda u praksi:
Hipotalamus oslobađa kortikotropin-oslobađajući hormon (CRH) ➡️ Hipofiza prima signal i oslobađa adrenokortikotropni hormon (ACTH) ➡️ Podstaknute ACTH-om, nadbubrežne žlezde počinju aktivno da proizvode kortizol (glavni hormon stresa).
⚖️ U normalnim uslovima, kortizol suzbija upale i alergijske reakcije (ima imunosupresivni efekat). Međutim, hronični stres remeti taj proces.
⏳ Tokom dugotrajnog, konstantnog stresa, nivoi kortizola ostaju trajno povišeni. Ćelije imunog sistema (kao što su limfociti i makrofagi) se jednostavno iscrpljuju odgovarajući na njegove signale. Smanjuje se broj receptora osetljivih na kortizol na ovim ćelijama, ili sami receptori postaju manje efikasni.
❓ Šta to zapravo znači?
🛡️ Kortizol više ne može efikasno da inhibira imuni odgovor. Kao rezultat toga, odbrambeni mehanizmi tela izmiču kontroli.
🧬 Stres menja ravnotežu imunog sistema, podstičući telo da aktivno proizvodi interleukine koji stimulišu proizvodnju imunoglobulina E (IgE).
🧪 IgE je ključni protein uključen u alergije. On se vezuje za mastocite (imune ćelije pune histamina). Čim alergen uđe u telo, on se vezuje za ova IgE antitela, podstičući mastocit da oslobodi histamin.
🚨 Evo šta se tada dešava u organizmu:
❌ Hormoni stresa deluju direktno na mastocite. Ispostavlja se da sami mastociti poseduju receptore za neuropeptide povezane sa stresom.
❌ Stres može navesti mastocite da direktno oslobode histamin, bez učešća alergena. Shodno tome, čak i ako nivoi alergena ostanu nepromenjeni, simptomi (svrab, otok, kijanje) se pojačavaju jer su ćelije već senzibilisane i nalaze se u stanju visoke pripravnosti.
🛡️ Stres narušava i zaštitnu funkciju kože i sluzokože (poput onih u nosu ili crevima). Smanjuje se proizvodnja zaštitnih proteina u koži, a narušava se i integritet čvrstih spojeva između epitelnih ćelija.
🦠 Kao rezultat toga, alergeni lakše prodiru kroz kožu ili sluzokožu, dolaze u kontakt sa ćelijama imunog sistema i pokreću reakciju. Ovo je posebno izraženo kod atopijskog dermatitisa.
🔄 Postoji i povratna sprega u kojoj alergije pogoršavaju stres, stvarajući začarani krug. To je zato što sami simptomi alergije (svrab, koprivnjača itd.) deluju kao snažni izvori stresa.
🎯 Stoga lečenje hroničnih alergija često ne podrazumeva samo upotrebu antihistaminika i izbegavanje alergena, već i upravljanje stresom, budući da nervni sistem bukvalno pojačava intenzitet alergijske upale.
