Holesterol je vitalna supstanca, a ne neprijatelj tela. Mnogi ljudi ga smatraju opasnim i štetnim, ali u stvari, bez holesterola, osoba jednostavno ne bi mogla da živi normalnim životom. To je jedinjenje slično masti koje obavlja desetine ključnih funkcija u telu.
Pre svega, holesterol je gradivni blok za celije. Svaka celija u ljudskom telu je okružena membranom, a holesterol joj daje snagu, fleksibilnost i stabilnost. Reguliše propustljivost membrane i obezbeđuje normalnu razmenu između celije i spoljašnje sredine. Bez dovoljno holesterola, celije bi bile nestabilne i loše bi funkcionisale.
Druga najvažnija funkcija holesterola je njegova uloga u sintezi hormona. On formira steroidne hormone: testosteron, estrogen, progesteron, kortizol i druge. To znači da holesterol direktno utiče na reproduktivni sistem, nivo energije, otpornost na stres, funkciju nadbubrežne žlezde i opšte blagostanje. Prekomerno nizak nivo holesterola može dovesti do hormonskog disbalansa, smanjenog libida i hroničnog umora.
Treca funkcija je formiranje žučnih kiselina u jetri. Žuč je neophodna za varenje masti i apsorpciju vitamina A, D, E i K rastvorljivih u mastima. Bez holesterola, telo jednostavno ne bi moglo pravilno da apsorbuje zdrave masti iz hrane.
Štaviše, holesterol u koži, izloženoj sunčevoj svetlosti, pretvara se u vitamin D, koji je ključan za imunitet, kosti, nervni sistem i mišice.
Važno je razumeti da vecinu holesterola – približno 70–80% – proizvodi samo telo, prvenstveno jetra. Samo mali deo dolazi iz hrane. Stoga, nivo holesterola u krvi često odražava metabolički status, a ne količinu konzumiranih jaja ili mesa.
Holesterol u krvi prenose posebne transportne čestice koje se nazivaju lipoproteini. Najvažnije od njih su:
• LDL (lipoprotein niske gustine) holesterol, koji ga prenosi do tkiva. • HDL (lipoprotein visoke gustine) je „dobar“ holesterol, koji transportuje višak holesterola nazad u jetru.
Problem ne nastaje od samog holesterola, vec kada je ravnoteža ovih transportera poremecena. Sa viškom LDL-a i upalom, holesterol se može taložiti u zidovima krvnih sudova, formirajuci aterosklerotske plakove. Ovo povecava rizik od srčanog udara, moždanog udara, hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Zašto holesterol raste?
Glavni uzroci nisu hrana bogata holesterolom, vec metabolički poremecaji:
• višak kalorija i prekomerna težina, posebno visceralna masnoca;
• insulinska rezistencija i predijabetes;
• prekomerna konzumacija šecera i rafinisanih ugljenih hidrata;
• hronična upala u telu;
• sedentaran način života;
• pušenje i alkohol;
• hronični stres i nedostatak sna;
• genetska predispozicija.
Često se ljudi hrane „zdravo“, ali holesterol ostaje visok upravo zbog insulinske rezistencije i prekomerne težine. U takvim slučajevima, telo aktivno sintetiše holesterol u jetri.
Kako sniziti holesterol i držati ga pod kontrolom?
Ključ je sveobuhvatan pristup, a ne jedna dijeta.
1. Gubitak težine. Gubitak čak i 5-10% telesne težine značajno poboljšava lipidni profil i smanjuje nivo LDL-a.
2. Adekvatan unos proteina. Visokokvalitetni izvori proteina (meso, riba, jaja, sveži sir) pomažu u kontroli apetita, smanjenju prejedanja i stabilizaciji šecera u krvi.
3. Vlakna. Povrce, zelenilo, mahunarke, bobičasto voce i integralne žitarice podstiču eliminaciju viška holesterola kroz creva.
4. Smanjenje šecera i brzih ugljenih hidrata. Višak šecera često povecava trigliceride i pogoršava lipidni profil više nego masna hrana.
5. Visokokvalitetne masti. Maslinovo ulje, orasi, avokado i masna riba poboljšavaju odnos LDL i HDL.
6. Fizička aktivnost. Redovna vežba povecava „dobar“ HDL holesterol, smanjuje upale i poboljšava osetljivost na insulin.
7. Normalno upravljanje sanom i stresom. Hronični nedostatak sna i visok nivo kortizola direktno pogoršavaju nivo holesterola.Terapija lekovima (statini i drugi lekovi) se koristi kada osoba ima visok kardiovaskularni rizik, vec ima aterosklerozu ili su promene načina života neefikasne.
Koje su koristi od holesterola?
On je neophodan za hormone, nervni sistem,imunitet, funkciju mozga, popravku celija, sintezu vitamina D i normalno varenje. Stoga, cilj nije „uklanjanje holesterola“, vec njegovo održavanje u zdravoj ravnoteži.
mojnutriciolog.com
Glavni zaključak: sam holesterol nije neprijatelj. Hronično prejedanje, insulinska rezistencija, upale i sedentarni način života su opasni. Kada je metabolizam zdrav, holesterol obavlja svoje prirodne korisne funkcije i ne predstavlja pretnju za krvne sudove.
Pisao sam ranije https://www.mojnutriciolog.com/?s=Holesterol+
