Kada se govori o holesterolu i aterosklerozi, važno je razumeti da razvoj patologije, aterosklerotskih plakova i tromboze počinje oštećenjem unutrašnjeg vaskularnog zida (endotela).
✔️ Glavni faktori koji dovode do oštećenja vaskularnog zida, stvaranja aterosklerotskih plakova, sužavanja krvnih sudova i vaskularnih incidenata (moždani udar, srčani udar) su, pre svega, ishrana bogata ugljenim hidratima, razne endokrine patologije (poremećen metabolizam ugljenih hidrata), pušenje, alkohol, sedentarni način života, bolesti jetre (ciroza, masna bolest jetre) i visok homocistein.
LDL (takođe poznat kao „loš holesterol“) – lipoprotein niske gustine (LDL).
Ova vrsta holesterola je aterogena.
Njegov molekul ima i veću masu i znatno je veći u poređenju sa HDL-om, jer sadrži veći procenat masti, a manje proteina.
LDL ima sposobnost da se akumulira kao masna naslaga na površini ćelija koje formiraju endotelnu oblogu krvnih sudova.
Povišene koncentracije LDL-a se primećuju kod onih koji prekomerno konzumiraju trans masti, brzu hranu, proste ugljene hidrate i fruktozu (što vodi u masnu bolest jetre), kao i kod žena koje uzimaju kombinovane oralne kontraceptive.
Dugotrajna hiperholesterolemija može dovesti do razvoja ateroskleroze i njenih komplikacija (cerebrovaskularni incidenti, moždani udar, infarkt miokarda, tromboza).
Stalno prisutan u krvi, visok LDL dolazi u kontakt sa unutrašnjom oblogom krvnih sudova.
I to bi bilo u redu da ta obloga nije tako često podložna mikroskopskim oštećenjima.
Kada postoji oštećenje, holesterol se ugrađuje u membrane ćelija koje oblažu arterije, zatim se akumulira u citoplazmi i konačno u vaskularnim zidovima, formirajući aterosklerotsku ploču (plak).
Izmenjeni (oksidovani) HDL i LDL se akumuliraju ispod endotela krvnog suda i doprinose stvaranju aterosklerotske ploče i „vaskularne bolesti“ – odnosno hronične vaskularne upale.
➡️ U suštini, svaki holesterol može postati „loš“ kada oksidira, ali zašto se to dešava?
Tačno, zbog poremećaja metabolizma ugljenih hidrata (insulinska rezistencija, dijabetes melitus), unosa trans masti, nedostatka omega-3 masnih kiselina, drugih nutritivnih nedostataka itd.
Postoji i genetski faktor 👇
Primarna (porodična) hiperholesterolemija je nasledni poremećaj koji karakteriše izraženo povećanje nivoa lipoproteina niske gustine (LDL) u krvotoku i veoma visok rizik od rane koronarne bolesti srca.
U većini slučajeva, ona je potpuno asimptomatska. Glavne dijagnostičke metode su detaljno prikupljanje porodične anamneze i redovni profili lipida (lipidogram) u krvi.
Sa druge strane, postoji sekundarna hiperholesterolemija, koja se razvija sporo (godinama).
Ona nastaje zbog stečenog poremećaja metabolizma lipida, uzrokovanog pratećim bolestima ili stanjima:
✔️ zloupotreba alkohola i pušenje (uključujući i pasivno pušenje);
✔️ niska fizička aktivnost (fizička neaktivnost) i hronični stres;
✔️ određeni lekovi – beta-blokatori, steroidi, antivirusni i pojedini antihipertenzivni agensi, kao i oralni kontraceptivi;
✔️ endokrine patologije – hipotireoza, insulinska rezistencija, gojaznost, dijabetes melitus tipa 1 i 2;
✔️ stanja bilijarnog trakta (jetra, žučna kesa, žučni kanali) koja ometaju normalan protok žuči;
✔️ hronične bolesti jetre.
Alimentarnu (ishranom uzrokovanu) hiperholesterolemiju izaziva neadekvatna i prekomerna ishrana. Najčešće je to posledica viška šećera i trans masti u svakodnevnim obrocima.
Da li se ovo može ispraviti?
Da, može.
