Kako mikroplastika tiho oštećuje vaše krvne sudove

July 28, 2026

Moj Nutriciolog

 

TEFLON I KUHINJSKA PLASTIKA

Kada govorimo o „mikroplastici u hrani“, ne mislimo samo na šolje i posude.

Nelepljivi premazi na tiganjima, plehovima i posudama za pečenje takođe su napravljeni od plastike. To su najčešće PTFE (teflon) i drugi fluorisani polimeri iz grupe „večnih hemikalija“.

Šta su istraživanja pokazala:

Čak i novi nelepljivi premazi, tokom mešanja i zagrevanja, stvaraju mikroskopske ogrebotine i oslobađaju plastične čestice u hranu.

Vidljive ogrebotine i oštećenja mogu prouzrokovati da se broj oslobođenih čestica popne na hiljade i milione tokom samo jednog kuvanja: mikroplastika i nanoplastika jednostavno postaju deo vašeg omleta ili zapečenog jela.

Neke od ovih čestica samo prođu kroz creva, ali druge se zadržavaju u telu, stvarajući isto ono plastično opterećenje koje vidimo u studijama o plakovima i mikroplastici.

PFAS hemikalije (tzv. „večne hemikalije“) koje se koriste u proizvodnji nelepljivih premaza su posebna tema. Već sam pisao o njima u zasebnoj objavi.

Ova jedinjenja se gotovo uopšte ne razgrađuju u prirodi i akumuliraju se u telu.

Povezuju se sa hormonskim poremećajima, problemima sa štitnom žlezdom, povećanim kardiovaskularnim rizikom i ranijom menopauzom. Zato za žene starosti od 40 do 55 godina vrsta tiganja koji koriste nije samo stvar praktičnosti, već i faktor hormonskog i vaskularnog stresa.

MIKROPLASTIKA, HORMONI I PERIMENOPAUZA: VEZA KOJA SE PREĆUTKIVALA

Evo šta se dešava u telu žene starosti od 40 do 55 godina – i zašto je to važnije razumeti sada nego u bilo kom drugom životnom dobu.

Mikroplastika i plastične hemikalije povezane su sa izlaganjem endokrinim disruptorima: bisfenolu A (BPA), ftalatima, PFAS-u i drugim jedinjenjima.

To su supstance koje mogu poremetiti funkciju estrogena, štitne žlezde, metabolizma i regulacije stresa – upravo u vreme kada je ženska hormonska odbrana već oslabljena.

U eksperimentu na Univerzitetu Kalifornije u Riversajdu, mikroplastika je izazvala značajno povećanje plaka u aorti mužjaka miševa. Međutim, kod ženki miševa iste starosti nije bilo značajnog efekta. Autori su to pripisali zaštitnom efektu estrogena.

Kada je zaštita estrogena jaka, krvni sudovi su otporniji. Kada ona opadne, upala, toksično opterećenje i metabolički stres počinju jače da utiču na vaskularni zid.

Tokom perimenopauze ova dva procesa se odvijaju istovremeno: nivoi estrogena opadaju, dok su endokrini disruptori iz okruženja dovoljni da poremete ćelijsku signalizaciju.

Odbrana endotela biva narušena iz dva ugla.

Plastika i hemikalije iz pakovanja mogu biti povezani sa ranijim reproduktivnim starenjem.

Početna

U jednoj dugoročnoj studiji, žene sa visokim nivoom PFAS-a u krvi ušle su u menopauzu u proseku oko dve godine ranije od svojih vršnjakinja sa niskim nivoom ovih hemikalija. Poređenja radi, pušenje ubrzava menopauzu za 1–1,5 godinu.

To znači da žena koja misli da „još uvek ima vremena“ možda već prolazi kroz perimenopauzu, a da toga nije ni svesna.

HORMONI, ŠTITNA ŽLEZDA I STRES: GDE PLASTIKA POVEĆAVA RIZIK

Štitna žlezda

Nedavno objavljena studija na ljudima pronašla je mikroplastiku direktno u tkivu štitne žlezde. Kod pacijenata sa autoimunim tireoiditisom, koncentracije mikroplastike bile su približno 10 puta veće nego u kontrolnoj grupi. Ftalati i plastifikatori remete regulaciju štitne žlezde i mogu uticati na nivoe T3 i T4 hormona.

U mojoj praksi to izgleda ovako: žena se pravilno hrani, uzima statin, a njen holesterol se ne smanjuje. Jer niko nije pogledao dublje: u štitnu žlezdu, upalu, toksično opterećenje i konverziju T4 → T3.

Masne ćelije

Početna

BPA i ftalati stimulišu rast masnih ćelija i remete metaboličku regulaciju, nezavisno od samog unosa kalorija. Visceralna mast je inflamatorni (upalni) organ koji podiže nivo kortizola i vrši pritisak na krvne sudove. Plastične hemikalije mogu ubrzati njeno nakupljanje.

Zato situacija u kojoj „vaš stomak stalno raste, iako se ništa u navikama nije promenilo“ nije uvek posledica „starenja“ ili „slabe volje“. Često su uzrok hemikalije i plastika iz okruženja.

Osa stresa i kortizol

Endokrini disruptori remete hipotalamus – „termostat“ koji kontroliše nalete vrućine (valunge), kortizol, apetit i san. Hronični stres utiče na istu tu osu.

Početna

Kada oba faktora deluju istovremeno, dolazi do kombinacije koju viđam iznova i iznova: poremećaji spavanja + anksioznost + insulinska rezistencija + variranje težine.

Zato, u okviru metode balansiranja stresa, nikada ne posmatram vaskularni rizik kod žena starijih od 45 godina bez 24-časovnog profila kortizola. Stres i plastika deluju u istom smeru i oba su jasno vidljiva u biohemijskim nalazima, ako znate šta treba da tražite.

Glutation – poslednja linija odbrane

Hronični stres iscrpljuje glutation. Plastika ga dodatno troši. Dva izvora štete, a samo jedan odbrambeni sistem.

Kada u laboratorijske analize uvrstimo glutation i markere oksidativnog stresa, postaje potpuno jasno koliko je vaše lične antioksidativne odbrane preostalo – a to govori više od bilo kog opisa.

NASTAVLJA SE Faktori rizika koje kardiolozi previđaju: Ko je u najvećoj opasnosti od mikroplastike?

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment