Vrući talasi (valunzi) u perimenopauzi i menopauzi: Više od samog nedostatka estrogena
Vrući talasi (valunzi) tokom perimenopauze i menopauze nisu samo posledica smanjenja nivoa estrogena.
Savremena istraživanja pokazuju da oni uključuju složen neuroendokrini i metabolički proces koji uključuje hipotalamus, vaskularni sistem, neurotransmitere, metabolizam glukoze, upalu, pa čak i mikrobiotu.
Zato mnoge žene doživljavaju vruće talase čak i sa relativno normalnim nivoima estradiola. To potvrđuje klinička praksa.
‼️Smanjeni nivoi estrogena su samo okidač.
Estrogeni regulišu termoregulatorni centar u hipotalamusu i utiču na serotonin, norepinefrin i dopamin. Kada njihovi nivoi opadnu, „termoneutralna zona“ hipotalamusa se sužava, pa čak i male fluktuacije telesne temperature ili vaskularnog tonusa pokreću naglo širenje krvnih sudova kože, što je ono što doživljavamo kao vrući talas.
Međutim, mnogi drugi metabolički faktori takođe utiču na ovaj termoregulatorni centar.
✅Insulinska rezistencija i šećer u krvi. Visok nivo šećera u krvi i skokovi glukoze pogoršavaju vruće talase na nekoliko načina. Hiperinsulinemija aktivira simpatički nervni sistem i povećava nivo kateholamina, što direktno utiče na vaskularni tonus. Insulinska rezistencija narušava endotelnu funkciju i vazodilataciju. Konačno, povećava upalu i visceralni adipozitet povećavanjem nivoa leptina i drugih adipokina koji interaguju sa hipotalamusom i hormonskom regulacijom.
Sa smanjenim estrogenom, čak i kod vitkih žena, metabolizam ugljenih hidrata je poremećen, što takođe dovodi do upornih simptoma vrućih talasa.
✅Homocistein. Povišen homocistein istovremeno utiče na dve mete: krvne sudove i neurotransmitere. Oštećuje endotel i smanjuje sintezu azotnog oksida, narušavajući normalnu regulaciju vaskularnog tonusa. Istovremeno, ometa procese metilacije i sintezu neurotransmitera, uključujući serotonin i dopamin, koji su uključeni u termoregulaciju. Sve ovo povećava vazomotornu nestabilnost i učestalost vrućih talasa.
✅ Upala i glikacija. Visok šećer u krvi i insulinska rezistencija stimulišu stvaranje krajnjih proizvoda glikacije (AGEs) – molekula koji povećavaju upalu i narušavaju vaskularnu reaktivnost. Nekoliko studija pokazuje da smanjenje glikacije i poboljšanje metaboličke kontrole smanjuju učestalost valova vrućine.
✅ Kortizol i stres. Hronični stres i stalno povišen kortizol povećavaju simpatičku aktivnost i narušavaju ravnotežu neurotransmitera, povećavajući osetljivost termoregulacionog centra. Žene sa visokim nivoom stresa imaju tendenciju da intenzivnije i češće doživljavaju valove vrućine.
✅ Štitna žlezda. Disfunkcija štitne žlezde, posebno subklinički hipotireoidizam, može povećati valunge. Hormoni štitne žlezde su uključeni u regulaciju metabolizma i telesne temperature. Ovo može biti posledica smanjenog nivoa hormona. Studije kod nekih žena sa menopauzalnim metaboličkim sindromom pronašle su vezu između TSH, leptina i metaboličkih poremećaja.
✅ Leptin i masno tkivo. Visceralna mast aktivno luči leptin i proinflamatorne citokine. Leptin utiče na hipotalamus i gonadotropin-oslobađajući hormon, ometajući regulaciju energetskog metabolizma i reproduktivnog sistema. Kod leptinske rezistencije, neuroendokrina regulacija je poremećena, što može značajno povećati vazomotorne simptome.
✅ Nedostatak hranljivih materija. Niz nedostataka povećava valunge putem neurotransmitera i vaskularne funkcije. Najčešće govorimo o nedostatku magnezijuma, vitamina B, posebno B6, B12, i folata, omega-3 i vitamina D. Svi ovi hranljivi sastojci su uključeni u sintezu serotonina, procese metilacije i regulaciju nervnog sistema.
‼️Poremećaj mikrobiote (Niste to očekivali?) Mikrobiota je uključena u metabolizam estrogena putem takozvanog estroboloma. Disbioza poremeća cirkulaciju i aktivnost estrogena, što povećava hormonske fluktuacije tokom perimenopauze.
✅Poremećaj sna i cirkadijalnog ritma. Loš san povećava simpatičku aktivnost, povećava kortizol i smanjuje osetljivost na insulin, što, zauzvrat, povećava učestalost valova vrućine (javiće se loš san, zato pročitajte prethodni post i podržite se).
Sve to zajedno, dobijamo nešto ovako: smanjen estrogen menja funkcionisanje hipotalamusa, i na ovoj pozadini, insulinska rezistencija, skokovi šećera u krvi, upala, visok homocistein, stres i nedostatak hranljivih materija čine vaskularni sistem i termoregulatorni centar preosetljivim. Tada je čak i najmanji stimulus dovoljan da pokrene valovinu vrućine.
Šta obično pomaže, prema medicini zasnovanoj na dokazima i integrativnoj medicini:
– stabilizacija glukoze i smanjenje insulinske rezistencije kroz ishranu i fizičku aktivnost;
– smanjenje visceralne masti;
– normalizacija homocisteina pomoću B12, folata i B6;
– upravljanje stresom i kortizolom;
– ispravljanje nedostataka magnezijuma, vitamina D i omega-3 masnih kiselina;
– podržavanje mikrobiote i varenja.
I, u odsustvu kontraindikacija i očiglednih nedostataka, HRT.
Zamalo da zaboravim – pušenje pogoršava situaciju. Jer utiče na krvne sudove. Dakle… ⛔️🚬
Ovaj članak je samo u informativne svrhe i nije zamena za profesionalni medicinski savet, dijagnozu ili lečenje. Uvek se konsultujte sa zdravstvenim radnikom pre nego što napravite bilo kakve promene u svom režimu lečenja.
Pisao sam ranije https://www.mojnutriciolog.com/?s=Menopauza+
