Jetra: Organ koji je preživeo „kraj sveta“. I opet, naša fascinantna biohemija i evolucija organa😁
Danas cu vam pričati o jetri 🤗
Vraticemo se više od 500 miliona godina unazad, tokom kojih se organ koji je počeo kao jednostavan organ za varenje razvio u multifunkcionalni centar za kontrolu metabolizma.
Zašto je prirodi bila potrebna jetra?
Pre oko 550 miliona godina, na Zemlji se dogodio događaj koji je označio početak nastanka jetre.
Prvi složeni organizmi, poput mekušaca, pojavili su se u kambrijumskom periodu.
U istom tom periodu revolucije kiseonika😉
Po prvi put u istoriji, razvili su organ koji se zove jetra.
Zašto se onda pojavila?
Sve se svodi na prelazak na novi nivo složenosti.
Samo filtriranje vode ili varenje hrane u primitivnom crevu više nije bilo dovoljno.
Bio je potreban efikasniji način za razgradnju složene hrane. Bilo je potrebno mesto gde bi se hranljive materije mogle apsorbovati bez ometanja celokupnog toka varenja.
I tako se pojavila potreba za detoksikacijom supstanci koje bi mogle da naštete telu kada se apsorbuju iz creva.
Pogodite šta je trebalo detoksikovati?
Zapravo, bez nečega što danas ne bismo preživeli – kiseonika!
Secate se, napisao sam da je kiseonik nusproizvod fotosinteze, a tada je za primitivne organizme bio otrov.
„Najstrašniji otrov koji je postao dah života.“
Vremenom, za one koji su preživeli kiseoničku katastrofu, život je postao malo komplikovaniji, a njihovi organi su počeli da se menjaju i postaju složeniji.
Kada kažemo da je jetra evoluirala da bi detoksikovala toksine, obično zamišljamo neku vrstu hemijskog otrova.
Ali prvi i najrasprostranjeniji „otrovni“ život na koji se naišlo bio je daleko podmukliji.
Govorimo o Velikoj kiseoničkoj katastrofi, koja se dogodila pre tačno 2,4 milijarde godina.
Cijanobakterije (plavozelene alge) su naučile fotosintezu i proizvodile kiseonik tako snažno da su otrovale celu planetu.
Za drevne anaerobne organizme (one koji su živeli u svetu bez kiseonika), ovaj gas je bio smrtonosni otrov.
Oksidirao je sve čega se dotakao, bukvalno „rđajuci“ celije iznutra.
Ovo je bio kraj sveta za vecinu vrsta.
Zanimljivo je da je prva jetra funkcionisala drugačije od naše.
Kod mekušaca, kao što je hiton, to je bila dvodelna žlezda koja se nije otvarala u creva, vec direktno u želudac.
Tamo se odvijalo intracelularno varenje, pri čemu su celije jetre hvatale čestice hrane i varile ih interno, poput ameba.
To nije bila samo fabrika enzima, vec prava celijska gozba.
Kod beskičmenjaka, još uvek primitivna jetra bila je svestran organ.
Evolucija se nastavila nesmanjenom brzinom, a jetra je postala primarna laboratorija za testiranje novih funkcija.
Kod rakova, jetra (često nazivana hepatopankreas) preuzela je sve funkcije, vareci i apsorbujuci proteine, masti i ugljene hidrate.
To je pravi procesor hrane.
Njegov kanal se sada uliva u početak srednjeg creva, što ima više smisla sa stanovišta varenja.
Glavonošci (lignje, hobotnice) su otišli još dalje.
Njihova jetra je postala toliko mocna da su se male grupe celija pojavile u blizini njenih kanala, obavljajuci funkcije koje su kasnije postale odgovornost pankreasa.
Tada su se snažni antioksidativni sistemi (glutation, superoksid dismutaza, itd.) koncentrisali u celijama jetre.
Ovi sistemi su neophodni za detoksikaciju toksina.
Ovo je izvanredan primer kako evolucija predviđa pojavu novih organa, stvarajuci prekursore iz postojecih tkiva.
Vratimo se u vreme kada su primitivne vrste vec izašle na kopno i dogodilo se pravo „nadogradnja“ jetre.
Kada su prvi vodozemci ispuzali na obalu, njihova tela su se suočila sa ozbiljnim stresom.
Drugačija temperatura, drugačija ishrana i, što je najvažnije, potreba da se sačuva voda i radikalno restrukturira njihov metabolizam.
Tada je formirana jetra koju danas poznajemo kao multifunkcionalnu i nezamenljivu elektranu.
U ovom trenutku, dogodilo se nekoliko ključnih događaja:📌Pojavljuje se pankreas.
Kod vodozemaca, prvo postaje zaseban organ, koji se nalazi ispod želuca.
Jetra i pankreas sada rade zajedno.
📌Struktura jetre se menja.
Kod riba i vodozemaca, jetra je relativno labava cevasta struktura.
Kod gmizavaca, ptica i sisara, transformiše se u gustu, mrežastu žlezdu.
Celije jetre (hepatociti) su raspoređene u zrake, sa krvnim kapilarima (sinusoidima) koji se protežu između njih.
Ovo obezbeđuje maksimalan kontakt između svake celije i krvi.
📌Cirkulaturni sistem jetre postaje jedinstven.
Ona prima ne samo arterijsku krv (bogatu kiseonikom), vec i vensku krv iz creva (portalna vena), koja nosi sve novoapsorbovane supstance.
Jetra postaje kontrolna tačka između digestivnog trakta i celog tela.
Kod ptica, jetra postaje ogromna u odnosu na veličinu tela.
To je cena bekstva, jer frenetičan metabolizam zahteva munjevitu obradu hrane i brzo oslobađanje energije.
Kod sisara, oblik i veličina jetre postali su zavisni od ishrane.
Kod mesojeda, ona je relativno veca nego kod biljojeda, što odražava intenzitet metabolizma proteina.
Ako pogledamo unutar embriona, možemo videti kako priroda sklapa ovaj organ prema jedinstvenom planu.
Jetra je kod svih kičmenjaka položena na iznenađujuce sličan način.
Na primer, kod ljudskog embriona, u 3-4 nedelje razvoja, celije endoderma (unutrašnjeg klicinog sloja) primaju signal iz vezivnog tkiva srca i jetra se formira.
Zatim počinje neverovatan proces „integracije“ jetre u cirkulatorni sistem.
Do 5-6 nedelja, embrion razvija jedinstveni sistem gde se krv, prolazeci kroz jetru, meša i prečišcava.
Važno je da vodite računa o sebi tokom pripreme za trudnocu i tokom trudnoce!
Postavljate temelje za svoj buduci život!
Dakle, zašto je jetra na kraju evoluirala?
Kada su organizmi postali višecelijski i složeni, suočili su se sa problemom logistike.
Nije dovoljno samo dobiti energiju; ona mora biti efikasno distribuirana, skladištena u rezervama (depoima), neutralisana toksična otpadna materija i sintetisana hiljade esencijalnih molekula.
Jetra je postala organ koji čuva (barijera između creva i krvi), upravlja skladištima (skladištenje glikogena, masti i vitamina), proizvodi jedinstvene proizvode (proteine krvi, žuč) i održava čistocu (neutrališe otrove i otpad).
Dakle, jetra je jedinstvena žlezda koja nam je omogucila da postanemo ono što jesmo.
Prve primitivne životinje (preci modernih ravnih crva, mekušaca i anelida) vec su imale osnove jetre.
Štaviše, kod naših primitivnih predaka, jetra se pojavila pre srca u njegovom klasičnom smislu.
