“Čujem ovu frazu isto toliko često koliko i „Mogu li uzimati jod ako imam AIT?“ Ali ne razumeju svi šta je holesterol.
Jednostavno se plaše visokih brojeva, ali ne razumeju.
Strah od ateroskleroze naterao je ljude da preduzmu akciju i plate.
Počela je borba protiv holesterola velikih razmera. Tada je počela „moda“ za dijete bez masti.
Sva hrana je postala bez masti, a ljudi su počeli da izbacuju jaja, puter i sve što je imalo i najmanji trag masti.
Utvrđeno je da su „čudotvorni statini“ povezani sa inhibicijom ključnog enzima HMG-KoA reduktaze, koji obezbeđuje sintezu mevalonske kiseline, koja se zatim koristi za sintezu supstanci neophodnih za život tela, ne samo holesterola, vec i hormona i vitamina.
Takva intervencija u ljudskoj fiziologiji, u mehanizmu koji je razvila priroda, ne može proci nezapaženo.
Uzimanje statina negativno utiče na funkciju mozga (oštecenje pamcenja), funkciju jetre i funkciju bubrega.
Oni takođe utiču na mišicno tkivo, slabeci ga.
Ali ozbiljne komplikacije se ne javljaju odmah, vec postepeno.
Holesterol se često meša sa mastima.
Za razliku od masti, telo ga ne koristi za kalorije i nije povezan sa gojaznošcu, a još manje sa celulitom.
Holesterol je organska supstanca životinjskog porekla slična masti, steroid.
Sve steroidne supstance se u ljudskom telu proizvode iz holesterola, uključujuci vitamin D i naše hormone!
Stoga, holesterol možemo bezbedno smatrati pradedom (ili prabakom) naših hormona.
U jetri se holesterol koristi za sintezu žučnih kiselina, koje su neophodne za emulgiranje i apsorpciju masti u tankom crevu.
60–80% holesterola se koristi u ove svrhe.
Majčino mleko je bogato holesterolom.Odojčadi i deci u razvoju posebno su potrebne namirnice bogate mastima i holesterolom za pravilan razvoj mozga i nervnog sistema.
Holesterol je majstor za sve i veoma važan pomagač.
Zajedno sa fosfolipidima, holesterol obezbeđuje membrane crvenih krvnih zrnaca, celija jetre i mitohondrijalnih membrana.
Mijelinski omotač nervnih vlakana, koji služi kao izolator, sastoji se od 22% holesterola!
Bela mase mozga sadrži 14% holesterola, a siva mase 6%. Danas se holesterol bolje razume i paradigma se menja.
Ateroskleroza počinje oštecenjem unutrašnjeg sloja krvnog suda – endotela – a taloženje holesterola je sekundarni proces povezan sa popravkom defekta.
Drugim rečima, holesterol nije uzrok svih bolesti, niti su to masti!
Ova perspektiva menja razumevanje negativne uloge holesterola u telu.
Holesterol prelazi iz lošeg u dobar, iz neprijatelja u zaštitnika.
Na holesterol se gleda šire. Lipidni profil: LDL, HDL
Postoji mnogo uzroka ateroskleroze, a mehanizam vaskularnog oštecenja je odavno proučavan: kada zidovi krvnih sudova doživljavaju veliki stres, endotel je oštecen.
Telo pokušava da popravi nastalu štetu, koristeci holesterol da zakrpi rupe.
Ožiljak se formira na zidu krvnog suda u obliku plaka koji sadrži holesterol.
Jednostavno rečeno, holesterol, poput flastera 🩹,
pokriva i pokušava da spase krvne sudove.
Vremenom su se stavovi o aterosklerozi i holesterolu značajno promenili.
Teorija holesterola kod ateroskleroze, koja je dominirala 20. vekom, pokazala se neodrživom, ali ostaje veoma uporna.
Ali sada, u poslednjih 10-20 godina, postalo je jasno da je ateroskleroza multifaktorska bolest.
Pojavili su se novi podaci o razvoju ove bolesti:
-Način života (ljudi su manje aktivni)
-Neuravnotežena ishrana sa sklonošcu ka rafinisanim šecerima, ugljenim hidratima i brzoj hrani.
-Pušenje i alkohol
-Homocistein ⬆️ kao glavni faktor rizika
-Genetski
-Stres
I mnogi drugi uzroci.
Nova perspektiva na aterosklerozu je teorija homocisteina. Ona je pronašla široku podršku.
Homocistein je aminokiselina koja sadrži sumpor. Homocistein se formira kao međuproizvod u sintezi važne aminokiseline metionina.
Ova konverzija se dešava u prisustvu folata (vitamina B9).
Kada je ovaj fiziološki proces poremecen (genetska mutacija u folnom ciklusu), homocistein se akumulira u krvi, što postaje opasno za organizam jer ima sposobnost da oštetiunutrašnji sloj krvnih sudova, koji je obložen endotelom.
Nastaju endotelne rupture, koje telo pokušava da zaleči. U tu svrhu koristi holesterol.
Dakle, u ovoj teoriji, holesterol deluje i kao naš zaštitnik, a ne kao naš neprijatelj.
Teorija homocisteina ubedljivo objašnjava ulogu holesterola u aterosklerozi.
Podela holesterola na „loš“ LDL i „dobar“ HDL je proizvoljna.
Zasniva se na funkcijama lipoproteina, koji isporučuju holesterol celijama i organima.Lipoproteini niske gustine se smatraju „lošim holesterolom“ jer krpe rupe.
Lipoproteini visoke gustine, s druge strane, smatraju se „dobrim“ jer pomažu u transportu lipoproteina niske gustine iz arterija u jetru, gde se razgrađuju i eliminišu iz tela.
Brojne studije su utvrdile da, u odsustvu genetskih faktora, ne postoji korelacija između nivoa holesterola u krvi i ateroskleroze.
Telo ima mehanizme koji regulišu metabolizam holesterola.
Da, aterosklerotske plake sadrže holesterol, ali nema dokaza da holesterol izaziva primarno vaskularno oštecenje.
Holesterol je uvek prisutan u ožiljnom tkivu. Danas mnogi naučnici veruju da holesterol nije uzrok ateroskleroze.
Demonizacija holesterola povezana je sa komercijalnim aktivnostima prehrambenih i farmaceutskih korporacija.
Ali, „horor priče“ o holesterolu su i dalje čvrsto ukorenjene.
