Dijetetska vlakna su deo biljne hrane koji se ne vari u tankom crevu, ali igra vitalnu ulogu u gastrointestinalnoj funkciji, metabolizmu i hormonskoj ravnoteži.
Neophodna su za:
poboljšanje peristaltike i pravilnosti
održavanje zdrave crevne flore
smanjenje upale
pomoc u kontroli nivoa šecera i insulina
vezivanje viška holesterola i podržavanje protoka žuči
obezbeđivanje dužeg osecaja sitosti
I još jedna važna stvar: vlakna pomažu u uklanjanju viška hormona, posebno estrogena.
Neki hormoni se izlučuju putem žuči u creva, a ako vlakana nema dovoljno, mogu se ponovo apsorbovati.
Optimalna doza za zdravo telo:
Za žene, oko 25 g vlakana dnevno
Za muškarce, oko 35 g dnevno
Gde je vlakana najviše (otprilike na 100 g proizvoda):
Povrce
brokoli – 2,6 g
prokelj – 4 g
šargarepa – 2,8 g
cvekla – 2,5 g
artičoke – 5 g
Zeleno povrce
spanac – 2,2 g
peršun – 3,3 g
Bobično voce
maline – 6,5 g
kupine – 5 g
ribizle – 4,5–5 g
Mahunarke (ako se dobro podnose)
sočivo – 8 g
leblebije – 7 g
Integralne žitarice
heljda – 2,7 g
ovsena kaša – 3 g
ječam – 4 g
Seme i orasi
čia – 34 g
Lan — 27 g
Bademi — 12 g
Lešnici — 10 g
Psilijum — 70–80 g vlakana (veoma koncentrovan izvor)
I važan detalj:
Ako vlakna izazivaju nadimanje, gasove i nelagodnost, to najčešce ukazuje na višak oportunističke flore u crevima.
U ovom slučaju, vlakna treba unositi postepeno, u malim porcijama, istovremeno se baveci stanjem gastrointestinalnog trakta.
Dijetetska vlakna su deo biljne hrane koji se ne vari u tankom crevu, ali igra vitalnu ulogu u gastrointestinalnoj funkciji, metabolizmu i hormonskoj ravnoteži.
Neophodna su za:
poboljšanje peristaltike i pravilnosti
održavanje zdrave crevne flore
smanjenje upale
pomoc u kontroli nivoa šecera i insulina
vezivanje viška holesterola i podržavanje protoka žuči
obezbeđivanje dužeg osecaja sitosti
I još jedna važna stvar: vlakna pomažu u uklanjanju viška hormona, posebno estrogena.
Neki hormoni se izlučuju putem žuči u creva, a ako vlakana nema dovoljno, mogu se ponovo apsorbovati.
Optimalna doza za zdravo telo:
Za žene, oko 25 g vlakana dnevno
Za muškarce, oko 35 g dnevno
Gde je vlakana najviše (otprilike na 100 g proizvoda):
Povrce
brokoli – 2,6 g
prokelj – 4 g
šargarepa – 2,8 g
cvekla – 2,5 g
artičoke – 5 g
Zeleno povrce
spanac – 2,2 g
peršun – 3,3 g
Bobično voce
maline – 6,5 g
kupine – 5 g
ribizle – 4,5–5 g
Mahunarke (ako se dobro podnose)
sočivo – 8 g
leblebije – 7 g
Integralne žitarice
heljda – 2,7 g
ovsena kaša – 3 g
ječam – 4 g
Seme i orasi
čia – 34 g
Lan — 27 g
Bademi — 12 g
Lešnici — 10 g
Psilijum — 70–80 g vlakana (veoma koncentrovan izvor)
I važan detalj:
Ako vlakna izazivaju nadimanje, gasove i nelagodnost, to najčešce ukazuje na višak oportunističke flore u crevima.
U ovom slučaju, vlakna treba unositi postepeno, u malim porcijama, istovremeno se baveci stanjem gastrointestinalnog trakta.
