Da li su vam potrebni statini? Šta je otkrila nova studija o skoru kalcijuma

October 13, 2026

Moj Nutriciolog

 

🤦Lekar vam prepisuje statine, ali vi imate nedoumice: da li su vam zaista potrebni? Veliko randomizovano ispitivanje,🔥 CorCal Outcomes, uporedilo je dva pristupa donošenju ove odluke. Rezultati su bili neočekivani i pokrenuli su više pitanja nego što su ponudili odgovora.

Zašto se ovo pitanje uopšte postavilo ❓❓

 

Kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrti u svetu.

Glavni problem je sledeći: kod mnogih ljudi — posebno onih mlađih — prvi znak srčanog problema je srčani udar. Prethodno nije bilo nikakvih simptoma upozorenja.🫩🫩

Lekari već dugo pokušavaju da predvide ko je pod visokim rizikom od srčanog ili moždanog udara kako bi na vreme mogli da prepišu preventivnu terapiju.

Najčešće korišćeno sredstvo za to je sistem bodovanja koji izračunava rizik na osnovu godina života, pola, nivoa holesterola, krvnog pritiska, prisustva dijabetesa i navike pušenja.

✅U SAD se dugo koristi alat poznat kao Pooled Cohort Equations (PCE). Upravo je taj alat korišćen u studiji o kojoj je ovde reč.

  • Međutim, ovaj sistem bodovanja ima nedostatak. Često ne uspeva da klasifikuje pojedince kao osobe sa „visokim rizikom” ako imaju aterosklerozu u ranoj fazi, ali nemaju izražene klasične faktore rizika.

To posebno važi za ljude srednjih godina. Kao rezultat toga, osoba se godinama može smatrati „relativno zdravom” prema ovoj skali — a da kasnije ipak doživi srčani udar.

Upravo zato naučnici traže preciznije načine da utvrde kome je zaista potrebna preventivna terapija.

🔥🔥Dva pristupa: šta je poređeno

 

Studija CorCal Outcomes — čiji su rezultati predstavljeni na kongresu Evropskog kardiološkog društva 2026. godine — uporedila je dva suštinski različita pristupa odlučivanju o tome da li treba prepisati statine.

✅Prvi pristup je tradicionalni. Zasniva se na pomenutom PCE sistemu bodovanja. To je matematički model koji izračunava verovatnoću nastanka kardiovaskularnog događaja u narednih 10 godina. Ako rizik premaši određenu granicu, preporučuje se započinjanje terapije statinima.

Važno je napomenuti da je ova skala korišćena u prethodnim američkim smernicama. Smernice za dislipidemiju iz 2026. godine koriste noviji model za procenu rizika – PREVENT-ASCVD, predstavljen 2023. godine. Međutim, u ovoj studiji rezultati su poređeni konkretno sa PCE modelom, jer je to bio standardni alat dostupan u vreme planiranja studije.

✅✅Drugi pristup je vizuelni i podrazumeva merenje skora kalcijuma u koronarnim arterijama (CAC skor). Ovaj skor ukazuje na količinu kalcijuma prisutnu u plakovima unutar arterija srca. Određuje se pomoću kompjuterizovane tomografije (CT). Procedura ne zahteva primenu kontrastnog sredstva. Iako otkriva kalcifikovane plakove, ne pokazuje pun obim ateroskleroze niti precizno određuje stepen suženja arterija. Drugim rečima, to nije sveobuhvatna procena zdravlja krvnih sudova, već pokazatelj da li su prisutne naslage kalcijuma i u kojoj meri.

💯Logika je jednostavna: ako se kalcijum već taloži u koronarnim arterijama, aterosklerotski proces je u toku. Shodno tome, rizik od srčanog udara je veći nego što bi to ukazivali samo tradicionalni faktori rizika.

🔥🔥Američke smernice iz 2026. godine preporučuju upotrebu skora kalcijuma kod muškaraca starih 40 i više godina i žena starih 45 i više godina koji spadaju u kategorije graničnog ili srednjeg rizika – posebno kada odluka o lečenju nije jasna, a rezultati testa bi mogli pomoći u donošenju te odluke.

Dizajn studije

 

Studija „CorCal Outcomes” bila je randomizovano kliničko ispitivanje u kojem je učestvovalo 5.772 pacijenata. Prosečna starost učesnika iznosila je 64 godine, a 51% činile su žene. U studiju su uključene osobe bez poznatih kardiovaskularnih oboljenja ili dijabetesa, koje prethodno nisu uzimale statine.

☘️Učesnici su nasumično raspoređeni u dve grupe. U prvoj grupi, preporuka za započinjanje terapije statinima zasnivala se na proračunu pomoću PCE skora (engl. Pooled Cohort Equations – jednačine za objedinjene kohorte). U drugoj grupi, preporuka se zasnivala na snimanju nivoa kalcijuma u koronarnim arterijama.

Studija je primenjivala dizajn za utvrđivanje „neinferiornosti” (tj. da li je jedan pristup lošiji od drugog). To je značilo da je cilj bio da se pokaže da pristup zasnovan na skoru kalcijuma nije lošiji od tradicionalne metode – a ne nužno i da je bolji.

Važna nijansa: iako je protokol studije određivao preporuku koja se daje pacijentu, konačna odluka o tome da li će se započeti lečenje bila je na pacijentu i njegovom lekaru. Ovo odražava praksu u stvarnim uslovima, gde preporuka nije obaveza, već osnova za zajedničko donošenje odluka. To takođe uvodi određeni stepen varijabilnosti: neki pacijenti su pristali na lečenje, dok drugi nisu.

💯Ključni rezultati: slični ishodi, različito ponašanje

 

Nakon perioda praćenja od 4,2 godine, istraživači su evidentirali glavne kardiovaskularne događaje. Oni su uključivali smrtnost iz bilo kog razloga, infarkt miokarda, moždani udar i procedure za ponovno uspostavljanje protoka krvi u suženim ili začepljenim arterijama.

Rezultati su bili identični u obe grupe: 2,7% učesnika doživelo je glavne kardiovaskularne događaje. Taj procenat je bio isti i za PCE grupu i za CAC grupu (grupu kod koje je meren kalcijum u koronarnim arterijama). Na prvi pogled, ovo bi moglo da ukazuje na to da su obe strategije podjednako efikasne. Međutim, sa statističke tačke gledišta, istraživači nisu mogli da izvedu takav zaključak. Evo i zašto.

🔥Statistička zamka: zašto identični procenti ne dokazuju ekvivalentnost

 

Problem je u tome što se stopa događaja pokazala nižom od očekivane. Kada je broj događaja mali, studiji nedostaje statistička snaga da sa sigurnošću isključi klinički značajno pogoršanje ishoda pri korišćenju skora kalcijuma. Jednostavno rečeno: nije bilo dovoljno podataka za konačan odgovor.

Tehnički gledano, kriterijum neinferiornosti nije ispunjen. Odnos rizika (hazard ratio) iznosio je 0,99, uz interval poverenja od 95% u rasponu od 0,71 do 1,38. To znači da studija nije uspela da dokaže da pristup zasnovan na skoru kalcijuma nije lošiji (tj. da je neinferioran) u odnosu na tradicionalni pristup. Međutim, takođe nije uspela da dokaže ni suprotno – da je taj pristup lošiji.

Ovo je ključna razlika koja se često zanemaruje. „Nije dokazano” nije isto što i „dokazano je da ne deluje”. Studija nije pružila konačan odgovor; umesto toga, pokazala je da su potrebni dodatni podaci kako bi se do njega došlo.

✅Ključna razlika: stope propisivanja i dužina primene

 

Iako nisu uočene razlike u ishodima, ova dva pristupa su se značajno razlikovala u dva pogleda: u tome koliko često su preporučivani statini i koliko dugo su ih ljudi zaista uzimali.

Prva razlika se odnosi na broj preporuka. Učesnicima u PCE grupi statini su preporučeni više od tri puta češće nego onima u CAC grupi. Drugim rečima, tradicionalni skor rizika „uputio” je znatno veći broj ljudi na lečenje.

Druga razlika leži u spremnosti ljudi da slede preporuku – a rezultati su ovde bili upečatljivi.

Među onima kojima su statini preporučeni na osnovu skora koronarnog kalcijuma, njih 62% je zaista uzimalo lek. U PCE grupi, taj procenat je iznosio svega 23%.

Važno je pojasniti: ove brojke se odnose na učesnike kojima su statini preporučeni, a ne na sve učesnike u grupama. Drugim rečima, među onima kojima je rečeno da su im statini indikovani, 62% u CAC grupi je zaista uzimalo lek, dok je to učinilo samo 23% u PCE grupi. To je razlika od gotovo tri puta. Ovo otkriće je samo po sebi zanimljivo, čak i ako uticaj na kliničke ishode nije statistički potvrđen.

❓❓Zašto je do toga došlo? Moguće je da je konkretan rezultat testa – poput snimka koji prikazuje naslage kalcijuma u arterijama – učinio potrebu za lečenjem jasnijom i ubedljivijom.

Ipak, ovo je samo hipoteza. Razlozi za ovu razliku zahtevaju dalja istraživanja; ne može se sa sigurnošću tvrditi da je primena snimanja povećala spremnost ljudi da uzimaju lek. Istraživači su takođe primetili da je strategija zasnovana na skoru kalcijuma preporučila upotrebu statina znatno manjem broju pacijenata – tačnije, trećini u odnosu na drugu grupu. To bi moglo ukazivati na precizniji odabir pacijenata.

Ipak, sama ta činjenica ne dokazuje da je odabir bio tačniji. Moguće je da su pojedinci kojima, na osnovu skora kalcijuma, nisu preporučeni statini, zapravo imali potrebu za njima, ali ih nisu dobili; studija to nije ispitivala.

Šta to znači u praksi?❓❓❓

Za pacijente: Ako vam lekar predloži snimanje radi određivanja skora kalcijuma u koronarnim arterijama kako bi se utvrdilo da li su vam potrebni statini, to je opravdan pristup – naročito ako je nivo vašeg rizika neizvestan na osnovu tradicionalnih sistema bodovanja. Uvid u konkretne rezultate testa omogućava vam da donesete informisaniju odluku o svom lečenju. Ipak, važno je razumeti da to ne garantuje da će lečenje biti obustavljeno. Takođe, to nije razlog da samoinicijativno prestanete sa uzimanjem propisanih lekova.

Za lekare: Rezultati omogućavaju analizu toga kako izbor metode procene rizika utiče na preporuke i kasniju pridržavanost terapiji lekovima. Još uvek nije dokazano da je neka pojedinačna strategija superiorna u sprečavanju komplikacija. Međutim, vredi istaći gotovo trostruku razliku u stopama pridržavanja terapije.

Za zdravstveni sistem: Ekonomske implikacije ovog pristupa zahtevaju posebnu procenu: moraju se uzeti u obzir troškovi snimanja, lekova, dodatnih konsultacija i daljeg lečenja. Jednostavna logika „manje recepata znači manje troškove” ovde ne važi, jer se recept ne može automatski smatrati nepotrebnim samo zato što pacijent ne uzima lek.

Šta sledi?❓❓

I sam dr Malstajn (Muhlestein) smatra da je potrebna još jedna studija velikog obima. Ta studija bi trebalo da poredi skor kalcijuma ne sa starijom PCE skalom, već sa savremenim algoritmima za procenu rizika. Zašto je to važno? Zato što medicina napreduje; smernice za 2026. godinu već se zasnivaju na novijem modelu – PREVENT-ASCVD. Uveden 2023. godine, taj model se smatra preciznijim od prethodnih metoda izračunavanja. Drugim rečima, poređenje skora kalcijuma sa starom skalom više nije sasvim prikladno; potrebno ga je proceniti u odnosu na aktuelne alate.

Što se tiče konkretnih vrednosti: ako vas lekar uputi na snimanje radi određivanja skora kalcijuma u koronarnim arterijama, rezultat se tumači različito u zavisnosti od dobijene vrednosti:

Skor kalcijuma između 300 i 999: Ukazuje na značajne naslage kalcijuma u arterijama. U takvim slučajevima, lekari obično preporučuju snižavanje nivoa „lošeg” holesterola (LDL) ispod 70 mg/dL (približno 1,8 mmol/L). U zavisnosti od opšteg stanja i preferencija pacijenta, lekar može predložiti ambiciozniji cilj: vrednost ispod 55 mg/dL (1,4 mmol/L).

Kalcijumski skor od 1.000 ili više: Ukazuje na uznapredovalu aterosklerozu. U tom slučaju preporučuje se znatnije smanjenje nivoa holesterola – na vrednost ispod 55 mg/dL (1,4 mmol/L).

Ipak, postoji važna činjenica koja se često zanemaruje: kalcijumski skor od nula nije automatski razlog za odustajanje od primene statina. Evo i zašto.

Kalcijum se ne pojavljuje u plakovima odmah; njegovo prisustvo ukazuje na prilično uznapredovalu, kasnu fazu ateroskleroze. Plakovi mogu postojati i bez kalcijuma – kompjuterizovana tomografija (CT) ih jednostavno ne detektuje. Stoga, za neke ljude – posebno za mlađe osobe – skor od nula ne znači da rizik uopšte ne postoji.

Ako osoba ima visok nivo „lošeg” holesterola, povišen lipoprotein(a) – poseban nasledni faktor rizika – ili porodičnu istoriju ranih srčanih i moždanih udara, preventivno lečenje može biti opravdano čak i uz kalcijumski skor od nula. Jednostavno rečeno, kalcijumski skor je koristan pokazatelj, ali nije jedini. On pomaže u sagledavanju kliničke slike, ali ne isključuje druge faktore rizika. Odluke o lečenju uvek se donose na osnovu sveobuhvatnih informacija o pacijentu, a ne samo na osnovu jednog podatka.

Tri pitanja za vašeg lekara

Ako niste sigurni da li su vam potrebni statini, korisno je da sa svojim lekarom razgovarate o tri pitanja:

Na čemu se zasniva preporuka? Koji su konkretni faktori rizika i pokazatelji doveli do zaključka da je lečenje neophodno?

Kakva se korist očekuje od lečenja? Koliko je ta korist značajna u vašem konkretnom slučaju?

Da li bi rezultat testa za određivanje skora kalcijuma promenio izabranu strategiju lečenja? Ako bi, kako tačno?

Ne bi trebalo samoinicijativno da prekinete uzimanje propisanog leka samo da biste obavili test. Ipak, prikupljanje dodatnih informacija o kojima ćete razgovarati sa lekarom predstavlja razuman korak.

Zaključak: važan korak ka personalizovanoj prevenciji

Studija CorCal Outcomes nije pružila konačan odgovor na pitanje koji je pristup propisivanju statina bolji za prevenciju kardiovaskularnih događaja. Nije dokazano da je skor kalcijuma superioran u odnosu na tradicionalnu skalu rizika, ali nije dokazano ni suprotno.

https://www.mojnutriciolog.com/holesterol/

Ipak, studija je otkrila velike razlike u preporukama i pridržavanju terapije; razlozi za te razlike i njihove praktične implikacije tek treba da se razjasne. Razlika od gotovo tri puta predstavlja značajan pokazatelj koji zahteva dalja istraživanja.

Budućnost preventivne kardiologije možda ne leži u izboru između „tradicionalnog” pristupa i onog zasnovanog na imidžing metodama (snimanju), već u razumnoj kombinaciji ta dva pristupa. Skala rizika može pomoći da se identifikuju osobe kojima su potrebna dodatna ispitivanja. Snimanje koronarnog kalcijuma može preciznije odrediti nivo rizika. A zajednička odluka lekara i pacijenta može osigurati pridržavanje terapije.

Upravo taj pristup – personalizovan, zasnovan na vizuelizaciji i zajedničkom donošenju odluka – mogao bi biti sledeći korak u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti.

Želimo vam dobro zdravlje! 🙏

 

 

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment