Alkoholni pankreatitis

March 12, 2026

Moj Nutriciolog

Alkohol i masna hrana uzrokuju više od polovine svih slučajeva akutnog pankreatitisa širom sveta. Zašto? Evo šta etil alkohol radi u velikim dozama:

povećava tonus (spazam) Odijevog sfinktera;

povećava viskoznost pankreasnog soka;

ometa odliv enzima;

povećava pritisak u kanalima;

povećava propustljivost zidova malih kanala za enzime;

stimuliše lučenje želudačne kiseline, što dodatno stimuliše pankreas.

Svi ovi mehanizmi stvaraju uslove za prevremenu aktivaciju enzima. Umesto u crevima, oni se aktiviraju unutar pankreasa i počinju da „vare” organ koji ih je proizveo.

Alkohol je takođe vodeći uzrok hroničnog pankreatitisa. Iako jasna granica između doze, vrste pića i rizika nije strogo definisana, većina slučajeva se razvija kod osoba koje konzumiraju između 80 i 500 grama čistog alkohola dnevno tokom 5 do 12 uzastopnih godina. Jednostavno rečeno, hronični oblik se češće javlja kod onih koji piju svakodnevno, nego kod onih koji piju povremeno.

Glavni mehanizmi hroničnog oštećenja:

povećan nivo proteina u sekretu uz smanjen nivo bikarbonata;

povećana proizvodnja hlorovodonične kiseline;

povećanje nivoa holecistokinina (8–10 puta), koji snažno stimuliše pankreas;

konstantan spazam Odijevog sfinktera.

Višak proteina stvara proteinske čepove u kojima se talože kalcijumove soli. Ovi „čepovi” se stvrdnjavaju (kalcifikuju) i trajno začepljuju kanale. Pankreas nakon svakog unosa alkohola radi pod pritiskom, a pošto su kanali suženi, enzimi prodiru u tkivo pankreasa uzrokujući trajna oštećenja i upalu.Saveti o ishrani (Dijeta kod pankreatitisa)

Osnovno pravilo je „malo, a često” – preporučuje se 5 do 6 manjih obroka dnevno kako bi se izbeglo naglo opterećenje organa.

1. Šta je strogo zabranjeno?

Alkohol: Potpuna apstinencija je neophodna jer i najmanja količina može izazvati novi napad.

Pržena i masna hrana: Pohovano meso, pomfrit, čips i brza hrana.

Jaki začini: Ljuta paprika, biber, previše soli i sirćeta.

Gazirana pića: Šire želudac i vrše pritisak na pankreas.

Suhomesnati proizvodi: Kobasice, salame, slanina i paštete.

2. Šta treba jesti?

Nemasni proteini: Kuvana piletina ili ćuretina (bez kožice), nemasna bela riba (oslić, škarpina), belance.

Složeni ugljeni hidrati: Dvopek, kuvani krompir, pirinač, testenina bez jaja, ovsena kaša.

Povrće (kuvano): Šargarepa, tikvice, brokoli, karfiol (bez zaprške).

Mlečni proizvodi sa niskim sadržajem masti: Mladi sir, kefir ili jogurt sa 0,5–1% mlečne masti.

Voće: Pečene jabuke, kompoti, banane (izbegavati sirovo citrusno voće u akutnoj fazi).

3. Način pripreme hrane:

Hranu isključivo kuvajte u vodi, na pari ili pecite u rerni bez dodavanja masnoće (koristite papir za pečenje).

Izbegavajte zaprške; masnoće (poput maslinovog ulja) dodajte tek na kraju, u minimalnim količinama (kašičica po obroku).

Zlatno pravilo: Ako osetite bilo kakav bol nakon jela, to je znak da je obrok bio previše obiman ili težak za vaš pankreas.

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment