Alkohol i masna hrana uzrokuju više od polovine svih slučajeva akutnog pankreatitisa širom sveta. Zašto? Evo šta etil alkohol radi u velikim dozama:
povećava tonus (spazam) Odijevog sfinktera;
povećava viskoznost pankreasnog soka;
ometa odliv enzima;
povećava pritisak u kanalima;
povećava propustljivost zidova malih kanala za enzime;
stimuliše lučenje želudačne kiseline, što dodatno stimuliše pankreas.
Svi ovi mehanizmi stvaraju uslove za prevremenu aktivaciju enzima. Umesto u crevima, oni se aktiviraju unutar pankreasa i počinju da „vare” organ koji ih je proizveo.
Alkohol je takođe vodeći uzrok hroničnog pankreatitisa. Iako jasna granica između doze, vrste pića i rizika nije strogo definisana, većina slučajeva se razvija kod osoba koje konzumiraju između 80 i 500 grama čistog alkohola dnevno tokom 5 do 12 uzastopnih godina. Jednostavno rečeno, hronični oblik se češće javlja kod onih koji piju svakodnevno, nego kod onih koji piju povremeno.
Glavni mehanizmi hroničnog oštećenja:
povećan nivo proteina u sekretu uz smanjen nivo bikarbonata;
povećana proizvodnja hlorovodonične kiseline;
povećanje nivoa holecistokinina (8–10 puta), koji snažno stimuliše pankreas;
konstantan spazam Odijevog sfinktera.
Višak proteina stvara proteinske čepove u kojima se talože kalcijumove soli. Ovi „čepovi” se stvrdnjavaju (kalcifikuju) i trajno začepljuju kanale. Pankreas nakon svakog unosa alkohola radi pod pritiskom, a pošto su kanali suženi, enzimi prodiru u tkivo pankreasa uzrokujući trajna oštećenja i upalu.Saveti o ishrani (Dijeta kod pankreatitisa)
Osnovno pravilo je „malo, a često” – preporučuje se 5 do 6 manjih obroka dnevno kako bi se izbeglo naglo opterećenje organa.
1. Šta je strogo zabranjeno?
Alkohol: Potpuna apstinencija je neophodna jer i najmanja količina može izazvati novi napad.
Pržena i masna hrana: Pohovano meso, pomfrit, čips i brza hrana.
Jaki začini: Ljuta paprika, biber, previše soli i sirćeta.
Gazirana pića: Šire želudac i vrše pritisak na pankreas.
Suhomesnati proizvodi: Kobasice, salame, slanina i paštete.
2. Šta treba jesti?
Nemasni proteini: Kuvana piletina ili ćuretina (bez kožice), nemasna bela riba (oslić, škarpina), belance.
Složeni ugljeni hidrati: Dvopek, kuvani krompir, pirinač, testenina bez jaja, ovsena kaša.
Povrće (kuvano): Šargarepa, tikvice, brokoli, karfiol (bez zaprške).
Mlečni proizvodi sa niskim sadržajem masti: Mladi sir, kefir ili jogurt sa 0,5–1% mlečne masti.
Voće: Pečene jabuke, kompoti, banane (izbegavati sirovo citrusno voće u akutnoj fazi).
3. Način pripreme hrane:
Hranu isključivo kuvajte u vodi, na pari ili pecite u rerni bez dodavanja masnoće (koristite papir za pečenje).
Izbegavajte zaprške; masnoće (poput maslinovog ulja) dodajte tek na kraju, u minimalnim količinama (kašičica po obroku).
Zlatno pravilo: Ako osetite bilo kakav bol nakon jela, to je znak da je obrok bio previše obiman ili težak za vaš pankreas.
