🧠Alchajmerova bolest -simptomi lečenje. Da li se plašite nje? Ja se plašim.Mnogi od nas se plaše ove dijagnoze. Zvuči zastrašujuce od mnogih drugih — jer je to gubitak ne samo zdravlja, vec i samog sebe. Pamcenja, identiteta, veze sa voljenima.
Poslednjih godina pojavila su se istraživanja koja menjaju sliku. Alchajmerova bolest se sve češce naziva „dijabetes tipa 3“ ili „insulinska rezistencija mozga“. I ovo nije metafora, vec referenca na specifičan mehanizam koji možemo razumeti i na koji možemo uticati. Osnovni uzrok nije neko mistično „starenje mozga“, vec specifična biohemijska neravnoteža.
U čemu je poenta? Energetska glad mozga.
Vaš mozak je najproždrljiviji organ. Sa težinom od 2% vaše telesne težine, troši do 20% sve energije. A da bi metabolizovao ovu energiju (glukozu), potreban mu je insulin — baš kao i vaši mišici ili jetra.
Insulinska rezistencija je stanje u kojem moždane celije prestaju da „čuju“ insulin. Glukoza ne može da dopre do njih. Neuroni proglašavaju „šecernu glad“ i počinju polako da degenerišu. To je koren problema, što dovodi do „moždane magle“, gubitka pamcenja i, na kraju, Alchajmerove bolesti.
Zašto se ovo dešava i koji su rizici?
Razgradnja se ne dešava preko noci. To je rezultat nekoliko mehanizama koji istovremeno napadaju mozak:
1. „Propustljiva“ moždana barijera. Zbog hronične upale i loše ishrane, zaštitna barijera mozga (KMB) je oštecena. Toksični molekuli (na primer, iz creva) ulaze u mozak, pokrecuci neuroinflamaciju.
2. Napad iznutra. Imunske celije mozga (mikroglija) postaju agresivne i počinju da uništavaju neurone, blokirajuci insulinske signale. Pamcenje je prvo koje pati.
3. Toksični proteini. Normalno, poseban enzim razgrađuje i višak insulina i opasni beta-amiloid (protein koji formira plakove kod Alchajmerove bolesti). Kod insulinske rezistencije, ovaj mehanizam se raspada. Beta-amiloid se akumulira i dodatno suzbija insulinsku signalizaciju. Začarani krug.
Šta učiniti?
Kao što vidimo, pokrece se proces. I na bilo koji proces se može uticati. Rešavanje insulinske rezistencije postaje strateški cilj za održavanje bistrog uma.
Vaše akcije treba da budu usmerene na eliminisanje osnovnih uzroka, na primer:
🔴Resetovanje metabolizma. Intermitentni post (12-časovni period bez hrane) daje mozgu odmor i vraca osetljivost. Večerajte u 20:00, a doručkujte u 8:00.
🔴Antiinflamatorna dijeta. Masna riba, avokado, zeleno povrce, orasi i bobičasto voce. Strogo ograničavanje šecera i rafinisanih ugljenih hidrata.
🔴Fokusirajte se na creva. Ispravljanje mikroflore je ključ za smanjenje sistemske upale koja utiče na mozak.
🔴Svesno kretanje. Trening snage i visokog intenziteta su najbolji „treneri“ za insulinsku osetljivost u svim celijama.
➖Proverite ne samo holesterol, vec i insulin i glukozu na prazan stomak.
Da li ste znali za vezu između insulinske rezistencije i zdravlja mozga?
