Holesterol nije uzrok, već posledica
Da li pijete kafu ili čaj iz jednokratnih čaša?
Da li zagrevate ručak u plastičnoj posudi?
Da li držite vodu na stolu u plastičnoj flaši ceo dan?
Da li naručujete hranu za poneti u jednokratnim posudama?
Postavljam ova pitanja svakom pacijentu koji je u riziku od kardiovaskularnih bolesti. I skoro uvek čujem istu stvar: „Kakve veze ima čaša kafe sa tim?“
Objasniću. Zato što je važno.
Dolaze kod mene žene starije od 45 godina – pametne, disciplinovane i samosvesne. Njihov nivo holesterola je „normalan“ i iznosi 5,2–5,8. Njihove analize krvi pokazuju da „nema razloga za brigu“. A onda – srčani udar.
Kardiolog kaže: „Niste imali sreće.“ Ja kažem: „Hajde da pogledamo vašu šolju za kafu, vašu posudu za ručak, vaš nivo stresa.“
Ako želite da vidite odakle dolazi mikroplastika u hrani, vodi i telu, pogledajte moju prethodnu objavu na ovoj stranici — tamo govorim o tome kako bukvalno „jedemo plastiku“ u svakodnevnom životu.
Pogledajmo naučno objašnjenje.
ŠTA JE OTKRILA STUDIJA NEJM 2024.
Naučnici su ispitali plakove uklonjene iz karotidnih arterija pacijenata tokom operacije.
Rezultati: polietilen je pronađen u plakovima kod 58,4% pacijenata, a PVC kod 12,1%. Pod mikroskopom su bile vidljive nazubljene plastične čestice ugrađene u tkivo plaka.
I ono najalarmantnije: pacijenti čiji su plakovi sadržali mikro- i nanoplastiku imali su približno 4,5 puta veći rizik od srčanog udara, moždanog udara ili smrti tokom 34 meseca praćenja, čak i nakon prilagođavanja tradicionalnim faktorima rizika.
Ovo je opservaciona studija. Ona ne dokazuje automatski direktnu uzročnost. Ali veza je toliko jaka da se ne može ignorisati.
MEHANIZAM: ŠTA SE DEŠAVA U KRVNIM SUDOVIMA
Prvo, tačka ulaska.
Mikroplastiku unosimo hranom, vodom i toplim napicima iz čaša za jednokratnu upotrebu, a udišemo je kroz vazduh, prašinu i mikrovlakna iz sintetičke odeće i tekstila.
Najsitnije čestice prolaze kroz oslabljenu crevnu barijeru i alveole u plućima, ulaze u krvotok, vezuju se za proteine i migriraju kroz telo zajedno sa ćelijama imunog sistema.
Zatim, vaskularni zid.
Tamo gde je krvni sud već upaljen, gde postoje mikrooštećenja ili formiranje plaka, neke od ovih čestica se zadržavaju u arterijskom zidu i samom plaku.
I ovde se pokreće kaskada:
→ Ćelije u vaskularnom zidu aktiviraju proinflamatorne signalne puteve.
→ „Čistači“ makrofagi unose čestice, preopterećuju se i transformišu u penušave ćelije. Ovako nestabilan plak izgleda iznutra.
→ Vlaknasta kapa plaka može postati ranjivija, čime se povećava rizik od njegove nestabilnosti.
→ Inflamatorno i tromboinflamatorno okruženje oko plaka se intenzivira. Upravo je to okruženje u kojem plak postaje opasan.
→ Mitohondrijalna funkcija u ćelijama vaskularnog zida i srčanog mišića biva oštećena: organ koji radi neprekidno 24 sata dnevno počinje da oseća hronični nedostatak energije.
Statini mogu smanjiti nivoe CoQ10, hronični stres iscrpljuje magnezijum, a mikroplastika dodaje još jedan inflamatorni i oksidativni stres mitohondrijama.
Tri udarca na jedan sistem – i krvni sudovi više ne mogu da izdrže opterećenje koje su ranije tolerisali bez poteškoća.
Zato, u metodi balansiranja stresa, magnezijum i CoQ10 nisu tek neki „dodaci ishrani“, već deo kliničkog protokola.
CREVA → UPALA → MOZAK → KRVNI SUDOVI
Ovo je jedan lanac, a skoro niko ne govori o tome.
U studiji na uzorcima ljudskog crevnog mikrobioma, mikroplastika je promenila sastav i metaboličku aktivnost mikrobiote. Neke od promena su podsećale na obrasce koji su ranije bili povezani sa depresijom i kolorektalnim karcinomom.
Eksperimentalni i pregledni podaci pokazuju da mikro- i nanoplastika može da pređe biološke barijere, uključujući krvno-moždanu barijeru, i da pokrene neuroinflamaciju i oksidativni stres.
U eksperimentalnim modelima, ovo je povezano sa poremećajem signalizacije neurotransmitera, uključujući puteve dopamina i serotonina.
Moji pacijenti to opisuju kao „maglu u mozgu“, „neopravdanu anksioznost“, „gubitak radosti“ i pripisuju to starosti.
Nije stvar u starosti. To je biohemija okruženja u kojem nervni sistem funkcioniše.
Creva → upala → mozak → kortizol → krvni sudovi. To nisu odvojeni problemi. To je jedan sistem.
NASTAVLJA SE
Kako mikroplastika tiho oštećuje vaše krvne sudove
