Kardiovaskularni sistem kod muškaraca i žena je slično strukturiran, ali funkcioniše različito. To nije samo zbog primarnih i sekundarnih polnih karakteristika, vec i zbog prevlasti različitih hormona: estrogena kod žena i androgena kod muškaraca. Brzina metabolizma i količina masnog i mišicnog tkiva takođe utiču na protok krvi. Ovi faktori su ono što uzrokuje da žene osecaju hladnocu mnogo češce nego muškarci. Stopala su najčešce žrtve.
Hormoni.
Žene imaju manju mišicnu masu od muškaraca, što ih sprečava da generišu potrebnu količinu toplote. Čak i uz malu promenu temperature vazduha, krv juri iz kože u unutrašnje organe kako bi podržala reproduktivnu funkciju. Prvo, prsti na nogama i rukama postaju hladni, zatim stopala i ruke. Retki hladni ekstremiteti kod žena su normalni. Muškarci su manje osetljivi na promene temperature i ponekad ih čak ni ne primecuju. Međutim, stalno hladne noge i ruke ukazuju na probleme sa cirkulatornim sistemom. Ovi problemi se često mogu rešiti pravilnom ishranom, nežnom samomasažom, vežbanjem i jogom.
Hladne noge mogu biti uzrokovane i medicinskim stanjima kao što su dijabetes, hormonski disbalans i problemi sa štitnom žlezdom. Stoga, ako često osecate hladnocu, trebalo bi da se konsultujete sa lekarom.
Krvni pritisak.
Nizak ili visok krvni pritisak takođe može izazvati hladne ruke i stopala. Kod zdrave osobe, krvni pritisak treba da bude u normalnom opsegu u mirovanju i da se povecava sa fizičkom aktivnošcu. Vredi napomenuti da žene imaju vecu verovatnocu da imaju nizak krvni pritisak nego muškarci: 59% naspram 43%, prema naučnicima.
Nizak krvni pritisak kod žena često izaziva nesvesticu, jer mozak ne dobija dovoljno kiseonika iz krvi. Ali nizak krvni pritisak takođe ima svoje prednosti: generalno, smanjuje srčane bolesti i dovodi do dužeg životnog veka.
Hipertenzija, ili visok krvni pritisak, nastaje zbog začepljenih krvnih sudova; prolazi se jako sužavaju, što uzrokuje da krv jače pritiska zidove krvnih sudova. Jedan od uzroka hipertenzije je holesterol. Ovo stanje je teško lečiti, ali se može sprečiti promenom načina života. Ishrana je dobra polazna tačka: masne kiseline koje se nalaze u ribi smanjuju holesterol; Voce i povrce snabdevaju telo antioksidansima koji sprečavaju začepljenje krvnih sudova. Kombinacija kafe i cigareta je veoma opasna za hipertenziju; kofein i nikotin u velikoj meri sužavaju krvne sudove. Alkohol, s druge strane, širi krvne sudove; čaša dobrog crvenog vina nece škoditi.
• Dehidracija takođe može dovesti do neprijatnih promena i uticati na krvni pritisak, pa je važno piti najmanje litar i po vode dnevno. Leti se preporučuju sokovi, a zimi zeleni čaj.
Šta treba da uradite?
Prehlada, stres i umor su prve stvari protiv kojih se treba boriti. Pokušajte da se oblačite prikladno vremenu, držeci se toplim, ali laganim. Hladnoca ili prekomerna toplota ce poremetiti termoregulaciju tela. Koren valerijane, majčina gljiva, nana i matičnjak – biljni čajevi mogu pomoci u ublažavanju stresa. Dajte svom telu vremena da se oporavi, više spavajte i odmarajte se, najmanje 8-9 sati dnevno.
Vaša svakodnevna ishrana treba da sadrži hranu koja sadrži vitamine i minerale koji jačaju i podržavaju vaskularni sistem.
| Vitamin C (askorbinska kiselina) – nalazi se u limunima, kiviju, šipku, pomorandžama i crnim ribizlama. Reguliše zgrušavanje krvi, obnavljanje tkiva i sintezu kolagena.
| Vitamin P (bioflavonoidi) – nalazi se u velikim količinama u orašastim plodovima i semenkama bundeve. Uzimanje sa vitaminom C sprečava oksidaciju vitamina C i zajedno efikasno jačaju zidove kapilara. Još jedna prednost vitamina P je što smanjuje pojavu modrica.
