L
🗣️ „Srce mi preskoči otkucaj, pa se prevrne u grudima“, „Stalno osećam nepravilnosti u radu srca“. Ovo su najčešće žalbe pacijenata. Hajde da detaljno razjasnimo o čemu se radi.
🔍 Šta su zapravo ekstrasistole?
💓 Ekstrasistole su preuranjene, neplanirane kontrakcije srca. One nastaju van normalnog srčanog ritma i u najvećem broju slučajeva se smatraju potpuno bezopasnim. Čak 60–80% ljudi ih oseti barem jednom u životu.
✅ Kada su ekstrasistole NORMALNE i NE TREBA ih lečiti?
• Kada su u pitanju pojedinačne ekstrasistole (nisu uparene niti se javljaju u grupama).
• Kada ih ima malo (manje od 100–200 dnevno na Holteru).
• Kada potpuno nestaju tokom fizičke aktivnosti i napora.
• Kada je srce strukturno potpuno zdravo (normalan ultrazvučni nalaz, bez ožiljaka).
💡 Zaključak: U ovom slučaju samo nastavite da živite potpuno normalno, smanjite unos kofeina, alkohola i kontrolišite svakodnevni stres.
🚨 Kada je LEČENJE neophodno?
U kardiologiji ne lečimo puke brojke na papiru, već procenjujemo celokupnu situaciju:
• Visoko ekstrasistolno opterećenje — ako ekstrasistole čine više od 10–20% od ukupnog broja otkucaja srca u toku dana, postoji rizik od postepenog slabljenja srčanog mišića (kardiomiopatija).
• Javljanje vrtoglavica, nestabilnosti ili kratkotrajnih nesvestica (sinkopa) usled nepravilnog rada srca.
• Pojava uparenih, grupnih ekstrasistola ili kratkih svedoka ventrikularne tahikardije (salve).
• Postojanje organske patologije srca (postinfarktni ožiljak na srcu, kardiomiopatija, niska ejekciona frakcija).
• Kada kvalitet života ozbiljno pati — odnosno kada osoba ne može normalno da funkcioniše zbog konstantnog, neprijatnog osećaja preskakanja srca.
🧪 Kako izgleda kardiološki pregled?
• Holter EKG (24-časovni monitoring): Glavna i nezaobilazna metoda (pokazuje tačan kvantitet, vrstu ekstrasistola i njihov odnos prema osnovnom srčanom ritmu).
• Ehokardiografija (Ultrazvuk srca): Služi da se u potpunosti isključe organski uzroci i oštećenja srčanog mišića.
• Ergometrija (Test opterećenja): Pokazuje kako se ekstrasistole ponašaju u uslovima pojačanog fizičkog napora.
💊 Kako se sprovodi lečenje?
• Korekcija načina života: Eliminacija kofeina, alkohola i hroničnog nedostatka sna; nadoknada magnezijuma i kalijuma kroz ishranu ili suplemente.
• Beta-blokatori (bisoprolol, metoprolol): Predstavljaju lek prve linije izbora.
• Antiaritmici (propafenon, amiodaron): Propafenon se koristi isključivo za funkcionalne ekstrasistole kod strukturno zdravog srca.
• Radiofrekventna ablacija (RFA): Minimalno invazivna procedura kojom se „kauteriše“ (neutrališe) tačka u srcu koja izaziva preskakanja. Uspešnost je 80–90%, a primenjuje se kod pacijenata kojima lekovi ne pomažu ili čije ekstrasistolno opterećenje prelazi 20%.
❓ Šta ako se ništa ne preduzme?
Kod benignih ekstrasistola (manje od 1.000 dnevno, na zdravom srcu), apsolutno nema razloga za brigu. Rizik od iznenadne srčane smrti kod ovih pacijenata je ravan nuli. Možete živeti punim životom, trenirati i raditi bez ikakvih ograničenja.
⚠️ S druge strane, ukoliko postoji visoko srčano opteretitost ekstrasistolama, a pacijent se uopšte ne leči, nakon 5 do 10 godina može doći do pada ejekcione frakcije (srce počinje da slabi). Međutim, čak i tada, ovo stanje se uspešno rešava i leči pomenutom ablacijom.
📌 Kratak rezime:
• Preskakanje srca i palpitiacije nisu razlog za paniku.
• Prvi korak je da uradite 24-časovni Holter EKG i ultrazvuk srca.
• Ne leče se same ekstrasistole kao pojava, već isključivo potencijalno opasne situacije (visoko dnevno opterećenje, pad ejekcione frakcije, nesvestice ili grupni poremećaji ritma).
