.Smatra se prilično teškom manifestacijom dominacije estrogena. Prevalencija ove bolesti kod žena koje pate od hroničnog karličnog bola i neplodnosti dostiže preko 50%, ali se opšta dijagnoza često postavlja veoma kasno. Bolest neretko ostaje neotkrivena 6 do 8 godina od pojave prvih simptoma pa sve do zvanične dijagnoze.
Simptomi koji bi trebalo da vas upozore:
✔️ Obilne i bolne menstruacije
✔️ Nadutost tokom menstrualnog ciklusa
✔️ Tačkasto krvarenje (spoting) van menstrualnog krvarenja
✔️ Bol u karlici
✔️ Bol tokom seksualnog odnosa (dispareunija)
✔️ Bolno mokrenje i otežano pražnjenje creva
✔️ Bol u stomaku, uključujući hronični bol u karlici (hronični abdominalni bol koji traje nekoliko meseci, bez obzira na fazu menstrualnog ciklusa)
✔️ Neplodnost i spontani pobačaji
✔️ Bol u donjem delu leđa!
Pritom, kod nekih žena mogu biti prisutna samo 1 ili 2 navedena simptoma. U svom početnom ili asimptomatskom obliku, asocirani nalazi se javljaju kod velikog broja žena starijih od 40 godina koje su rađale, u pojedinim evaluacijama čak i do 80%.
🔥Endometrioza je multifaktorska bolest, a istraživači i dalje iznose različita gledišta u vezi sa njenim nastankom. Takođe, postoji sve veći naučni konsenzus da endometrioza ima duboke autoimune korene. Jasno je i dokazano da je endometrioza direktna posledica dominacije estrogena.
✅Patogeneza i uzroci endometrioze
Patogeneza ove bolesti je višekomponentna, hronična i inflamatorna (protivupalna), a karakteriše je pojava da tkivo endometrijuma (koje normalno oblaže unutrašnjost materice) raste daleko izvan njenih granica. Kao što je pomenuto, ova hronična bolest ima autoimune korene i razvija se usled preplitanja više različitih faktora:
✅Estrogenska dominacija: Javlja se kako u obliku apsolutne dominacije (usled povišenog nivoa estrogena), tako i u obliku relativne dominacije (povezane sa smanjenim nivoom progesterona), ali je najčešće izazvana poremećajem u samom metabolizmu estrogena.
Hronični stres: Igra značajnu ulogu jer dugotrajno povišeni nivoi kortizola dovode do takozvane „krađe pregnenolona“ (engl. pregnenolone steal), gde se ovaj krovni hormon troši na proizvodnju kortizola umesto progesterona, što direktno ruši nivo progesterona. Pored toga, visok kortizol izaziva povećanu crevnu propustljivost.
Gastrointestinalna disfunkcija: Hormoni, poput estrogena, izuzetno su biološki aktivni. Čak i kada su prisutni u malim količinama, oni se moraju efikasno i redovno eliminisati iz tela, zbog čega je ključno poboljšati metabolizam estrogena u crevima i jetri.
Opšta sistemska upala (inflamacija): Povećava intenzitet bola i pogoršava kliničku sliku bolesti.
Sistemsku upalu u telu mogu izazvati i podržati:
Nedostatak adekvatnog i kvalitetnog sna
Nedostatak fizičke aktivnosti
✅Loše životne navike
Povećano toksično opteretiteljno zagađenje organizma ksenoestrogenima (plastika, parabeni, toksini iz okruženja)
Gojaznost usled loše ishrane
Sindrom propustljivog creva (engl. leaky gut) i druge hronične gastrointestinalne bolesti
Dugotrajna upotreba kombinovanih oralnih kontraceptiva (KOK)
✅Hronični stres
Nedostatak ključnih vitamina i minerala
Autoimuni procesi i druge nekompenzovane hronične bolesti.
Oštećena detoksikacija jetre direktno menja metabolizam estrogena, što dovodi do stvaranja agresivnih hormonskih frakcija. Kada je normalan lanac eliminacije blokiran, telo pokušava da izbaci toksine drugim putevima – uključujući i endometrijum, jer se to tkivo mesečno odbacuje tokom mentorije. U tom slučaju, endometrijalne lezije počinju da rastu ne samo u materici već i van nje.
Žarišta se mogu razviti kada endometrijum proraste duboko u mišićni sloj materice (miometrijum) – to stanje je poznato pod nazivom adenomioza. Ono je praćeno uvećanom matericom, ekstremno bolnim menstruacijama i obilnim krvarenjem.
Endometrioza je prisutna i kada se endometrijalne lezije nalaze potpuno van reproduktivnog sistema. Najčešće lokacije van materice mogu biti:
Creva (rektum, sigmoidni kolon): uzrokuje jake bolove i poremećaje u pražnjenju (hronični zatvor, dijareju ili pojavu krvi u stolici).
Bešika i ureteri: dovodi do bolnog mokrenja, pojave krvi u urinu i otežanog protoka urina.
Peritoneum (trbušna maramica): predstavlja najčešću lokaciju kod karlične endometrioze.
Onkološki rizici i mutacije ćelija
Dugotrajna i nekotrolisana stimulacija tkiva estrogenima usko je povezana sa povećanim rizikom od razvoja raka endometrijuma i jajnika. Endometrioidne ćelije koje se nalaze van materice imaju sposobnost proliferacije (brzog umnožavanja ćelija). One su pod konstantnim uticajem hronične upale, što drastično povećava verovatnoću genetskih mutacija.
Ove ćelije imaju oštećenu apoptozu (programiranu ćelijsku smrt), što im omogućava da „prežive“ uprkos oštećenjima, akumuliraju mutacije i izazovu oštećenja DNK. Poremećen metabolizam estrogena stvara povoljno okruženje za akumulaciju aktivnih „loših“ metabolita, što je idealna podloga za rast malignih ćelija.
Karcinomi čiji se razvoj povezuje sa endometriozom:
Endometrioidni rak jajnika (EOC): Ovo je najčešći tip raka povezan sa endometriozom, a nastaje direktno iz endometrioznih lezija lociranih na jajnicima.
Jasnoćelijski rak jajnika: Prilično agresivan i specifičan tip karcinoma koji se takođe često razvija u bliskoj vezi sa endometriozom.
Rak endometrijuma: Endometrioza, posebno kod žena sa izraženom i nekompenzovanom dominacijom estrogena, može značajno povećati rizik od raka samog endometrijuma.
Žene koje imaju dugotrajnu, hroničnu endometriozu (posebno one sa velikim endometrioidnim cistama na jajnicima – čokoladnim cistama) moraju biti svesne rizika od malignog potencijala i pratiti alarmne simptome kao što su: nagli i jak bol, iznenadno uvećanje ciste na ultrazvuku ili neočekivano krvarenje. Zbog toga je pravilna funkcija svake pojedinačne karike u eliminaciji metabolita estrogena od životne važnosti.
Pisao sam ranije https://www.mojnutriciolog.com/?s=Endometrioza+
Da li je konvencionalni pristup dovoljan?
Nažalost, zvanična konvencionalna medicina zasnovana na dokazima (tzv. skraćeno Dokmed / Evidence-based medicine) najčešće ne propisuje nikakav drugi tretman osim kombinovanih oralnih kontraceptiva (KOK).
Ovakav pristup na duže staze može dovesti do još većeg pogoršanja endometrioze nakon prestanka uzimanja, iako površno i privremeno ublažava simptome maskiranjem prirodnog ciklusa. U stvarnosti, ublažavanje simptoma veštačkim hormonima ne leči osnovni uzrok bolesti.
⛔️ KOK nije lek niti terapeutski tretman za uzrok bolesti!
💯 Samo rešavanjem osnovnog uzroka (a to je estrogenska dominacija) možemo postići stabilnu i trajnu remisiju kod endometrioze. To podrazumeva sledeće korake:
Smanjiti toksično opterećenje jetre ▶️
Poboljšati protok žuči i ukupnu funkciju gastrointestinalnog trakta ▶️
Nadoknaditi deficite ključnih nutrijenata, vitamina i minerala ▶️
Optimizovati i potpuno uravnotežiti metabolizam estrogena.
Ako se osnovni uzrok ne reši, endometrioza će se vraćati i ponavljati iznova i iznova, baš kao što je slučaj sa mastopatijom, fibroadenomima i drugim hormonski zavisnim bolestima. Svaka treća žena sa endometriozom ima izuzetno težak tok bolesti upravo zato što primarni uzrok nikada nije bio otklonjen. Sveobuhvatan, sistemski i integrativni pristup lečenju endometrioze je neophodan. Ova bolest se ne može hirurški ili medikamentozno potpuno „izbrisati“ iz organizma, ali je trajna i stabilna remisija apsolutno moguća!
Adenomioza – Sličnosti i ključne razlike
Glavna razlika između adenomioze i endometrioze leži u samoj lokaciji tkiva sličnog endometrijumu (unutrašnjoj sluzokoži materice).
Endometrioza podrazumeva rast endometrijalnog tkiva izvan materice. Fokusi se mogu javiti bilo gde u telu: na jajnicima, jajovodima, peritoneumu, crevima, pa čak i na plućima. Tokom svake menstruacije, ova dislocirana područja takođe krvare, što uzrokuje lokalnu upalu, stvaranje bolnih priraslica (adhezija) i hroničan bol.
Adenomioza je specifičan oblik kod kojeg to isto endometrijalno tkivo urasta unutra, direktno u mišićni sloj materice (miometrijum). Usled toga, materica gubi svoju elastičnost, postaje gusta, sferična (okrugla) i difuzno uvećana.
Razlike u simptomima 👇🏻
Karakteristika bola: Kod adenomioze, bol je primarno centralni – oseća se u samoj sredini donjeg dela stomaka, praćen teškim osećajem nadimanja i pritiska koji se naglo pojačava neposredno pre i tokom same menstruacije. Kod klasične endometrioze, bol može biti lociran bočno (u predelu jajnika), a često zrači duboko prema rektumu ili niz nogu.
Tip krvarenja: Adenomiozu karakterišu izuzetno obilni odlivi sa velikim ugrušcima krvi, uz dugotrajno braon mrljanje (spoting) koje počinje nekoliko dana pre same menstruacije. Kod endometrioze, dužina i obim samog menstrualnog krvarenja mogu biti prividno normalni, ali se javlja tačkasto krvarenje pre ili posle ciklusa, ili specifični tragovi krvi u urinu/stolici tokom menstruacije.
Intimni odnosi: Bolni seksualni odnosi kod adenomioze opisuju se kao dubok, oštar i centralni bol unutar karlice. Kod endometrioze, bol je češće povezan sa specifičnim položajima tela, naročito ako se endometrijalne lezije nalaze u prostoru iza materice (Duglasov prostor).
⚠️ Važno napomenuti: Ova dva stanja veoma često idu ruku pod ruku. Žena može istovremeno patiti i od adenomioze i od endometrioze.
Lečenje je uvek strogo individualizovano. Nažalost, teški i zapušteni slučajevi adenomioze u konvencionalnoj medicini ponekad dovode do radikalne histerektomije (uklanjanja materice), dok žene sa agresivnom, raširenom endometriozom takođe rizikuju gubitak reproduktivnih organa usled masovnih priraslica.
Da li je moguće usporiti ovu agresivnu progresiju i sprečiti teške ishode?
Da, apsolutno je moguće!
