Ukratko, ne trebaju svi, i nije neophodno. U ovom postu cemo se pozabaviti detaljima.
Mleko se dugo smatralo „osnovnom“ hranom za zdravlje: kalcijum, proteini i „jake kosti“. Ali kada se na problem gleda iz perspektive fiziologije odraslih, slika postaje manje jasna.
Kod vecine ljudi, aktivnost laktaze, enzima koji razgrađuje laktozu, smanjuje se sa godinama. Ovo je normalan biološki proces, a ne patologija.
Zato neki odrasli doživljavaju mleko kao:
— nadimanje,
— nelagodnost,
— gastrointestinalne tegobe,
— osecaj „težine“ nakon pijenja.
Važno: ovo nije alergija ili „netolerancija kao bolest“, vec normalna varijanta.
Mleko je esencijalni izvor kalcijuma.
Kalcijum, glavni razlog zbog kojeg se mleko konzumira, lako je dostupan iz drugih namirnica:
— riba sa kostima,
— zeleno povrce,
— orasi i semenke,
— fermentisana hrana,
— obogacena hrana.
Apsorpcija kalcijuma ne zavisi samo od njegove količine, vec i od vitamina D, proteina i opšteg zdravlja gastrointestinalnog trakta.
➡️ Ko bi mogao imati koristi od mleka?
✔️ Ljudi bez simptoma nakon konzumiranja
✔️ Oni sa dobrom tolerancijom na laktozu
✔️ Kao deo ishrane, a ne kao glavna komponenta
Ako mleko ne izaziva nelagodnost, nema razloga da se zabrani.
➡️ Ko ne bi trebalo da pije mleko češce?
— kod nadimanja i redovnih gastrointestinalnih problema
— kod akni koje se pogoršavaju mlečnim proizvodima
— kod hroničnih inflamatornih stanja
— ako se mleko pije „na silu, jer je neophodno“
U ovim slučajevima, koristi su obično manje nego što se uobičajeno veruje.
Mleko nije univerzalna hrana za odrasle i nije suštinski element zdrave ishrane. Nedostatak mleka u ishrani ne znači nedostatak ako je ishrana pravilno strukturirana.
