STATINI: KOME SU POTREBNI, A KOME NE
Stotine komentara i privatnih poruka stiglo je ispod mojih prethodnih objava o holesterolu i statinima. ProÄitao sam svaku. Pitanja su se stalno ponavljala i shvatio sam da jedna privatna poruka neÄe biti dovoljna. Bila mi je potrebna objava koja Äe svima odgovoriti odjednom.
Evo je.
šÆNeki piÅ”u: āUzimam ih veÄ 20 godina i dobila sam sve nuspojave o kojima priÄate.ā
Drugi kažu: āPrestala sam posle 10 dana ā bol u miÅ”iÄima je bio toliko jak da sam se jedva mogla pomerati.ā
- TreÄi komentariÅ”u: āUzimam ih otkako sam imala srÄani udar i stent, i ne znam da li radim pravu stvar.ā
Äetvrti navode: āGovorite protiv statina, a onda promoviÅ”ete sopstvene proizvode.ā
Ako niste proÄitali moje tri prethodne objave o holesterolu, poÄnite odatle. U njima se objaÅ”njava Å”ta je zapravo holesterol, koji su rezultati analiza zaista važni i koji su neželjeni efekti statina dokumentovani u zvaniÄnim uputstvima proizvoÄaÄa.
šÆā PRVO – O KRITICI
Optužen sam za dve stvari: da sam protiv statina i da sam neodgovoran.
š„Odgovaram na obe optužbe.
Nisam protiv statina. Protiv sam propisivanja bilo kog leka bez razumevanja kome se taÄno propisuje, zaÅ”to i koji se konkretni podaci koriste za potkrepljivanje te odluke.
Sada, o neodgovornosti. Radim u integrativnoj medicini veÄ 25 godina. Sve Å”to piÅ”em u ovim objavama zasnovano je na mom kliniÄkom iskustvu, zvaniÄnim smernicama i recenziranim medicinskim Äasopisima: The Lancet, The New England Journal of Medicine, JAMA i Cochrane Collaboration. Reference su na kraju svake objave, proverene kroz meÄunarodne medicinske baze podataka.
Po mom miÅ”ljenju, neodgovornost je propisivanje leka godinama, a da se pacijentu ne objasni njegova prava korist u apsolutnom smislu, dokumentovani rizici ili Å”ta se deÅ”ava sa osnovnim uzrocima bolesti dok osoba uzima pilulu. Pružanje pacijentima taÄnih podataka kako bi mogli da donesu informisanu odluku zajedno sa svojim lekarom naziva se odgovornoÅ”Äu lekara.
š„Å TA TREBA PROCENITI PRE DONOÅ ENJA ODLUKE: UZIMATI ILI NE UZIMATI
Tokom godina prakse, razvio sam jasan kliniÄki sistem.
Kada mi neko doÄe sa pitanjem o statinima, procenjujem sedam stvari.
ā¼ļøPrvo: Da li je ovo primarna ili sekundarna prevencija?
Da li je pacijent veÄ imao srÄani udar, moždani udar ili vaskularnu operaciju ā ili se bori sa poviÅ”enim holesterolom bez ikakvih prethodnih kardiovaskularnih dogaÄaja? To su fundamentalno razliÄite situacije sa potpuno razliÄitom bazom dokaza.
Spajati ih u jedno znaÄi donositi zakljuÄke na osnovu pogreÅ”ne premise.
ā¼ļøšDrugo: Koji je stvarni individualni rizik?
Ne nivo holesterola na laboratorijskom nalazu, veÄ izraÄunati desetogodiÅ”nji rizik od srÄanog ili moždanog udara. U Evropi se on izraÄunava pomoÄu SCORE2 skale: ona podrazumeva unos starosti, pola, krvnog pritiska, nivoa holesterola i statusa puÅ”enja da bi se dobila odreÄena procentualna verovatnoÄa.
Ovaj procenat, a ne broj na nalazu, trebalo bi da bude polazna taÄka za razgovore o leÄenju.
ā¼ļøā¼ļøTreÄe: Da li postoji genetska predispozicija?
PorodiÄna (familijarna) hiperholesterolemija je nasledni poremeÄaj kod kojeg je holesterol visok od roÄenja, bez obzira na naÄin života. Javlja se kod približno 1 od 200ā300 ljudi. VeÄina ljudi sa visokim holesterolom nema ovaj poremeÄaj.
ā ā Äetvrto: Å ta je zapravo oÅ”tetilo krvne sudove?
HroniÄno visok krvni pritisak, puÅ”enje, dugotrajni viÅ”ak Å”eÄera i insulinska rezistencija, masna jetra, nedostatak fiziÄke aktivnosti, loÅ” san, hroniÄni stres i hormonski disbalans ā to su faktori koji oÅ”teÄuju zid krvnog suda. Da li se lekar posebno bavi ovim problemima ili se ograniÄava samo na laboratorijske nalaze i pisanje recepata?
ā ā Peto: Kakav je balans izmeÄu koristi i moguÄih neželjenih efekata?
Rizik od statina nije isti za sve. Rizik od oÅ”teÄenja miÅ”iÄa, dijabetesa i problema sa pamÄenjem zavisi od starosti i prateÄih stanja. Ovo su informacije koje proizvoÄaÄi moraju da istaknu u zvaniÄnim uputstvima odobrenim od strane FDA i EMA. Ako se ovi rizici ne razmotre, pacijent zapravo ne daje potpuno informisan pristanak na terapiju.
ā ā Å esto: Da li veÄ postoje neželjeni efekti?
Bol u miÅ”iÄima, slabost, magla u mozgu, poremeÄaji spavanja ili poveÄan Å”eÄer u krvi ā ako se ovo pojavi nakon poÄetka uzimanja statina, to nije sluÄajnost niti znak da su se simptomi sami od sebe āpojaÄaliā. To je kliniÄki signal koji zahteva preispitivanje doze ili same terapije.
šÆā Sedmo: Å ta se deÅ”ava sa osnovnim uzrocima?
Ovo je najvažnije pitanje od svih sedam. I to je tema sledeÄeg odeljka.
š«š„GLAVNI PROBLEM NISU STATINI. GLAVNI PROBLEM JE ILUZIJA LEÄENJA
Kada nekome propiÅ”u statin i on poÄne da ga uzima, stiÄe se utisak da radi neÅ”to veoma važno za svoje zdravlje.
Ali ako mu niko ne objasni zaÅ”to mu je taÄno poviÅ”en holesterol ā Å”ta je u njegovom naÄinu života, stresu, metabolizmu ili hormonskoj ravnoteži stvorilo ovu situaciju ā onda on zapravo ne traži leÄenje. Pacijenti samo smanjuju jednu brojku na rezultatima analiza, nastavljajuÄi da žive potpuno isto kao i pre.
A osnovni uzroci nastavljaju da rade protiv njih.
HroniÄna upala nije nestala. Insulinska rezistencija nije nestala. OÅ”teÄenje vaskularnog zida se nastavlja ā polako, neprimetno, dan za danom.
Posle nekoliko godina, situacija postaje znatno gora nego Å”to je bila na poÄetku. Plak u krvnim sudovima nije nestao i nastavlja da raste jer je tlo za njegov razvoj ostalo nepromenjeno.
Bol u miÅ”iÄima, visok Å”eÄer u krvi, gubitak pamÄenja i umor ā koje pacijenti obiÄno pripisuju godinama ā samo se dodaju na prvobitne probleme.
I sve ovo vreme, osoba je bila uverena da se leÄi. Zato Å”to je uzimala lekove koje je lekar propisao i radila analize koje su pokazivale ānormalneā rezultate.
Ovo nije leÄenje bolesti. To je upravljanje jednim jedinim parametrom, uz potpuno ignorisanje osnovnog procesa koji bolest zapravo stvara.
Zato je pitanje āuzimati ili ne uzimatiā fundamentalno pogreÅ”no.
Ispravno pitanje glasi: Ŕta u vaŔem telu uzrokuje ovu situaciju i Ŕta treba promeniti da bi se promenio krajnji ishod?
š„š„Å TA KAŽU STUDIJE NA KOJE SE LEKARI OSVRÄU
Tri velike studije Äinile su osnovu meÄunarodnih smernica za statine. Lekari ih i danas citiraju.
Skandinavska studija preživljavanja (The Lancet, 1994): kod pacijenata sa koronarnom boleÅ”Äu srca, simvastatin je smanjio smrtnost. U relativnom smislu, za 30%. U apsolutnom smislu, sa 11,5% na 8,2%, Å”to predstavlja stvarnu korist od 3,3 procentna poena tokom 5,4 godine.
Studija CARE (New England Journal of Medicine, 1996): pravastatin nakon srÄanog udara. Apsolutna korist kod spreÄavanja ponovnog infarkta bila je približno 3% tokom 5 godina.
Studija LIPID (New England Journal of Medicine, 1998): pravastatin kod koronarne bolesti srca. Smanjenje smrtnosti bilo je približno 3% tokom 6 godina.
Sve tri studije sprovedene su iskljuÄivo kod pacijenata sa veÄ utvrÄenom boleÅ”Äu srca.
Zatim su ovi i drugi podaci kombinovani u najveÄoj objedinjenoj analizi (Cholesterol Treatment Trialists’ Collaboration, The Lancet, 2010, 170.000 pacijenata iz 27 studija), koja je postala zvaniÄna osnova za propisivanje ovih lekova Å”irom sveta.
mojnutriciolog.com
Šta je važno razumeti o ovim podacima:
āSmanjenje od 30%ā i āsmanjenje sa 11,5% na 8,2%ā su zapravo ista brojka. Ali ostavljaju potpuno drugaÄiji utisak. Pacijentima se, po pravilu, uvek saopÅ”tava prva.
Prema nezavisnoj bazi podataka za procenu koristi od leÄenja (zasnovanoj na materijalima Cochrane organizacije i Äasopisa JAMA, 2016):
U primarnoj prevenciji (kod ljudi bez istorije srÄanih ili moždanih udara): nije pronaÄeno statistiÄki znaÄajno smanjenje ukupne smrtnosti; 1 od 104 osobe Äe izbeÄi nefatalni srÄani udar; 1 od 10 Äe razviti bolove ili simptome u miÅ”iÄima, a 1 od 50 Äe dobiti dijabetes.
U sekundarnoj prevenciji (tokom 5 godina svakodnevne upotrebe): 1 od 83 osobe Äe izbeÄi smrt; 1 od 39 Äe izbeÄi drugi nefatalni srÄani udar; 1 od 10 Äe iskusiti bol u miÅ”iÄima; 1 od 50 Äe razviti dijabetes.
Postoje tri taÄke o kojima se u javnosti retko raspravlja:
Prvo, veÄinu velikih ispitivanja statina finansirali su sami proizvoÄaÄi lekova. Nezavisne analize istih tih podataka obiÄno daju znatno skromnije rezultate.
Drugo, veÄina studija je pre poÄetka glavnog ispitivanja iskljuÄila ljude koji su odmah osetili neželjene efekte. Ovo u objavljenim podacima sistematski i veÅ”taÄki umanjuje stvarnu uÄestalost nuspojava.
TreÄe, nijedna od ovih studija nikada nije postavila kljuÄno pitanje: āÅ ta se deÅ”ava ako osoba istovremeno uzima lek i sistematski se bavi otklanjanjem osnovnih uzroka ā ishranom, stresom, upalom, hormonima i spavanjem?ā Takvih istraživanja u konvencionalnoj medicini gotovo da nema.Jer se izbori naÄina života ne mogu patentirati.
š„KADA JE KORIST MINIMALNA ILI UPITNA
Primarna prevencija: kada nije doÅ”lo do srÄanog ili moždanog udara, veÄ je holesterol jednostavno āpoviÅ”enā.
Sistematski pregled (BMJ Open, 2019): dokazi o smanjenju ukupne smrtnosti primarnom prevencijom opisani su kao āograniÄeni i nedosledniā.
Cochrane Collaboration: apsolutno smanjenje rizika kod pacijenata sa niskim rizikom iznosi 0,75% tokom 4,3 godine. Da bi se spreÄio jedan dogaÄaj kod jednog pacijenta, Äak 133 osobe bi morale biti leÄene.
Prema okviru za nezavisnu procenu koristi (Cochrane Collaboration i JAMA, 2016): kod niskog rizika, tek 1 od 217 pacijenata Äe izbeÄi nefatalni srÄani udar, dok Äe 1 od 21 iskusiti bol u miÅ”iÄima.
Prema recenziranim publikacijama, statini produžavaju život u proseku za 4,2 dana tokom 5 godina upotrebe u sekundarnoj prevenciji, u poreÄenju sa samo 3,2 dana u primarnoj prevenciji.
Kome se propisuju, iako baza dokaza ostaje slaba:
Osobe starije od 75 godina bez istorije kardiovaskularnih bolesti: nema dovoljno podataka iz kliniÄkih ispitivanja, a rizik od neželjenih efekata u ovoj starosnoj grupi je znatno veÄi.
Žene u primarnoj prevenciji: žene su bile ozbiljno nedovoljno zastupljene u veÄini velikih ispitivanja. Generalizovanje muÅ”kih nalaza na žene je metodoloÅ”ki pogreÅ”no.
Osobe sa umereno poviÅ”enim holesterolom bez drugih faktora rizika: AmeriÄko udruženje za srce (AHA) preporuÄuje da se prvo izraÄuna desetogodiÅ”nji rizik i da se statini razmatraju samo ako je taj rizik iznad 7,5%.
KADA PODACI KAŽU āDAā, ALI…
ššSekundarna prevencija: istorija srÄanog udara, moždanog udara, ugraÄenih stentova ili bajpas operacije.
Prema podacima objedinjenje analize (Cholesterol Treatment Trialists’ Collaboration, The Lancet, 2010, 170.000 pacijenata), statini smanjuju rizik od drugog nefatalnog srÄanog udara za 1 od 39 osoba tokom 5 godina. Rizik od smrti je smanjen za 1 od 83 osobe. MeÄutim, 1 od 10 osoba Äe iskusiti bol u miÅ”iÄima, a 1 od 50 Äe razviti dijabetes.
Da budemo potpuno iskreni: Å”ansa da se oseti bol u miÅ”iÄima je oko 8 puta veÄa od Å”anse da se izbegne smrt. Å ansa da se razvije dijabetes je oko 2 puta veÄa od Å”anse da se izbegne drugi srÄani udar.
Ovo je jasan argument za iskren razgovor sa vaÅ”im lekarom – uz potpuno razumevanje obe strane medalje, a ne samo jedne. I to nije sve.
Jer Äak i ako se statin dobro podnosi, on smanjuje samo jednu brojku na laboratorijskom nalazu krvi. Naredni srÄani udar se ne deÅ”ava prosto zbog nivoa holesterola. DeÅ”ava se zato Å”to faktori koji su prvi put oÅ”tetili krvne sudove i dalje nastavljaju da deluju.
Postavite sebi i svom lekaru pitanje koje se retko postavlja: Å”ta se promenilo od vaÅ”eg srÄanog udara u smislu faktora koji su ga uopÅ”te uzrokovali? Ishrana, stres, san, krvni pritisak, Å”eÄer u krvi, fiziÄka aktivnost, nivo hormona, upalni procesi.
Pilula koja ne reÅ”ava ove faktore je kao da se Å”titite od jednog jedinog rizika, dok sve ostale svesno Äuvate. SpreÄavanje drugog srÄanog udara zahteva sistematsko reÅ”avanje svega Å”to je dovelo do prvog.
Familijarna hiperholesterolemija: genetski uslovljen visok holesterol od roÄenja. Ovo je zvaniÄno priznata indikacija prema smernicama Evropskog kardioloÅ”kog druÅ”tva (ESC) iz 2020. godine. Javlja se kod približno 1 od 200ā300 ljudi.
Za veÄinu ljudi sa āvisokim holesterolomā to zapravo nije sluÄaj.
Ali Äak i ovde: uzimanje statina samo po sebi, bez reÅ”avanja uzroka upale, metaboliÄkih poremeÄaja i hroniÄnog stresa, ne menja dugoroÄnu prognozu na fundamentalnom nivou.
