🚫🚫Kome statini zaista spasavaju život, a za koga je korist minimalna?

June 20, 2026

Moj Nutriciolog

 

STATINI: KOME SU POTREBNI, A KOME NE

 

Stotine komentara i privatnih poruka stiglo je ispod mojih prethodnih objava o holesterolu i statinima. Pročitao sam svaku. Pitanja su se stalno ponavljala i shvatio sam da jedna privatna poruka neće biti dovoljna. Bila mi je potrebna objava koja će svima odgovoriti odjednom.

 

Evo je.

 

šŸ’ÆNeki piÅ”u: ā€žUzimam ih već 20 godina i dobila sam sve nuspojave o kojima pričate.ā€œ

Drugi kažu: ā€žPrestala sam posle 10 dana — bol u miÅ”ićima je bio toliko jak da sam se jedva mogla pomerati.ā€œ

  1. Treći komentariÅ”u: ā€žUzimam ih otkako sam imala srčani udar i stent, i ne znam da li radim pravu stvar.ā€œ

Četvrti navode: ā€žGovorite protiv statina, a onda promoviÅ”ete sopstvene proizvode.ā€œ

Ako niste pročitali moje tri prethodne objave o holesterolu, počnite odatle. U njima se objaÅ”njava Å”ta je zapravo holesterol, koji su rezultati analiza zaista važni i koji su neželjeni efekti statina dokumentovani u zvaničnim uputstvima proizvođača.

 

 

 

šŸ’Æāœ…PRVO – O KRITICI

Optužen sam za dve stvari: da sam protiv statina i da sam neodgovoran.

 

 

šŸ”„Odgovaram na obe optužbe.

 

Nisam protiv statina. Protiv sam propisivanja bilo kog leka bez razumevanja kome se tačno propisuje, zaŔto i koji se konkretni podaci koriste za potkrepljivanje te odluke.

Sada, o neodgovornosti. Radim u integrativnoj medicini već 25 godina. Sve Å”to piÅ”em u ovim objavama zasnovano je na mom kliničkom iskustvu, zvaničnim smernicama i recenziranim medicinskim časopisima: The Lancet, The New England Journal of Medicine, JAMA i Cochrane Collaboration. Reference su na kraju svake objave, proverene kroz međunarodne medicinske baze podataka.

 

Po mom miÅ”ljenju, neodgovornost je propisivanje leka godinama, a da se pacijentu ne objasni njegova prava korist u apsolutnom smislu, dokumentovani rizici ili Å”ta se deÅ”ava sa osnovnim uzrocima bolesti dok osoba uzima pilulu. Pružanje pacijentima tačnih podataka kako bi mogli da donesu informisanu odluku zajedno sa svojim lekarom naziva se odgovornoŔću lekara.

 

šŸ”„Å TA TREBA PROCENITI PRE DONOÅ ENJA ODLUKE: UZIMATI ILI NE UZIMATI

 

Tokom godina prakse, razvio sam jasan klinički sistem.

Kada mi neko dođe sa pitanjem o statinima, procenjujem sedam stvari.

 

 

ā€¼ļøPrvo: Da li je ovo primarna ili sekundarna prevencija?

 

Da li je pacijent već imao srčani udar, moždani udar ili vaskularnu operaciju – ili se bori sa poviÅ”enim holesterolom bez ikakvih prethodnih kardiovaskularnih događaja? To su fundamentalno različite situacije sa potpuno različitom bazom dokaza.

Spajati ih u jedno znači donositi zaključke na osnovu pogreŔne premise.

 

ā€¼ļøšŸŽ‰Drugo: Koji je stvarni individualni rizik?

 

Ne nivo holesterola na laboratorijskom nalazu, već izračunati desetogodiÅ”nji rizik od srčanog ili moždanog udara. U Evropi se on izračunava pomoću SCORE2 skale: ona podrazumeva unos starosti, pola, krvnog pritiska, nivoa holesterola i statusa puÅ”enja da bi se dobila određena procentualna verovatnoća.

 

Ovaj procenat, a ne broj na nalazu, trebalo bi da bude polazna tačka za razgovore o lečenju.

 

ā€¼ļøā€¼ļøTreće: Da li postoji genetska predispozicija?

 

Porodična (familijarna) hiperholesterolemija je nasledni poremećaj kod kojeg je holesterol visok od rođenja, bez obzira na način života. Javlja se kod približno 1 od 200–300 ljudi. Većina ljudi sa visokim holesterolom nema ovaj poremećaj.

 

 

āœ…āœ…ÄŒetvrto: Å ta je zapravo oÅ”tetilo krvne sudove?

 

Hronično visok krvni pritisak, puÅ”enje, dugotrajni viÅ”ak Å”ećera i insulinska rezistencija, masna jetra, nedostatak fizičke aktivnosti, loÅ” san, hronični stres i hormonski disbalans – to su faktori koji oÅ”tećuju zid krvnog suda. Da li se lekar posebno bavi ovim problemima ili se ograničava samo na laboratorijske nalaze i pisanje recepata?

 

āœ…āœ…Peto: Kakav je balans između koristi i mogućih neželjenih efekata?

 

Rizik od statina nije isti za sve. Rizik od oÅ”tećenja miÅ”ića, dijabetesa i problema sa pamćenjem zavisi od starosti i pratećih stanja. Ovo su informacije koje proizvođači moraju da istaknu u zvaničnim uputstvima odobrenim od strane FDA i EMA. Ako se ovi rizici ne razmotre, pacijent zapravo ne daje potpuno informisan pristanak na terapiju.

 

āœ…āœ…Å esto: Da li već postoje neželjeni efekti?

 

Bol u miÅ”ićima, slabost, magla u mozgu, poremećaji spavanja ili povećan Å”ećer u krvi – ako se ovo pojavi nakon početka uzimanja statina, to nije slučajnost niti znak da su se simptomi sami od sebe ā€žpojačaliā€œ. To je klinički signal koji zahteva preispitivanje doze ili same terapije.

 

šŸ’Æāœ…Sedmo: Å ta se deÅ”ava sa osnovnim uzrocima?

 

Ovo je najvažnije pitanje od svih sedam. I to je tema sledećeg odeljka.

 

 

šŸš«šŸ”„GLAVNI PROBLEM NISU STATINI. GLAVNI PROBLEM JE ILUZIJA LEČENJA

 

Kada nekome propiŔu statin i on počne da ga uzima, stiče se utisak da radi neŔto veoma važno za svoje zdravlje.

Ali ako mu niko ne objasni zaÅ”to mu je tačno poviÅ”en holesterol – Å”ta je u njegovom načinu života, stresu, metabolizmu ili hormonskoj ravnoteži stvorilo ovu situaciju – onda on zapravo ne traži lečenje. Pacijenti samo smanjuju jednu brojku na rezultatima analiza, nastavljajući da žive potpuno isto kao i pre.

A osnovni uzroci nastavljaju da rade protiv njih.

Hronična upala nije nestala. Insulinska rezistencija nije nestala. OÅ”tećenje vaskularnog zida se nastavlja – polako, neprimetno, dan za danom.

Posle nekoliko godina, situacija postaje znatno gora nego Ŕto je bila na početku. Plak u krvnim sudovima nije nestao i nastavlja da raste jer je tlo za njegov razvoj ostalo nepromenjeno.

Bol u miÅ”ićima, visok Å”ećer u krvi, gubitak pamćenja i umor – koje pacijenti obično pripisuju godinama – samo se dodaju na prvobitne probleme.

I sve ovo vreme, osoba je bila uverena da se leči. Zato Å”to je uzimala lekove koje je lekar propisao i radila analize koje su pokazivale ā€žnormalneā€œ rezultate.

Ovo nije lečenje bolesti. To je upravljanje jednim jedinim parametrom, uz potpuno ignorisanje osnovnog procesa koji bolest zapravo stvara.

Zato je pitanje ā€žuzimati ili ne uzimatiā€œ fundamentalno pogreÅ”no.

Ispravno pitanje glasi: Ŕta u vaŔem telu uzrokuje ovu situaciju i Ŕta treba promeniti da bi se promenio krajnji ishod?

 

šŸ”„šŸ”„Å TA KAŽU STUDIJE NA KOJE SE LEKARI OSVRĆU

Tri velike studije činile su osnovu međunarodnih smernica za statine. Lekari ih i danas citiraju.

Skandinavska studija preživljavanja (The Lancet, 1994): kod pacijenata sa koronarnom boleŔću srca, simvastatin je smanjio smrtnost. U relativnom smislu, za 30%. U apsolutnom smislu, sa 11,5% na 8,2%, Å”to predstavlja stvarnu korist od 3,3 procentna poena tokom 5,4 godine.

Studija CARE (New England Journal of Medicine, 1996): pravastatin nakon srčanog udara. Apsolutna korist kod sprečavanja ponovnog infarkta bila je približno 3% tokom 5 godina.

Studija LIPID (New England Journal of Medicine, 1998): pravastatin kod koronarne bolesti srca. Smanjenje smrtnosti bilo je približno 3% tokom 6 godina.

Sve tri studije sprovedene su isključivo kod pacijenata sa već utvrđenom boleŔću srca.

Zatim su ovi i drugi podaci kombinovani u najvećoj objedinjenoj analizi (Cholesterol Treatment Trialists’ Collaboration, The Lancet, 2010, 170.000 pacijenata iz 27 studija), koja je postala zvanična osnova za propisivanje ovih lekova Å”irom sveta.

 

mojnutriciolog.com

 

Šta je važno razumeti o ovim podacima:

ā€žSmanjenje od 30%ā€œ i ā€žsmanjenje sa 11,5% na 8,2%ā€œ su zapravo ista brojka. Ali ostavljaju potpuno drugačiji utisak. Pacijentima se, po pravilu, uvek saopÅ”tava prva.

Prema nezavisnoj bazi podataka za procenu koristi od lečenja (zasnovanoj na materijalima Cochrane organizacije i časopisa JAMA, 2016):

U primarnoj prevenciji (kod ljudi bez istorije srčanih ili moždanih udara): nije pronađeno statistički značajno smanjenje ukupne smrtnosti; 1 od 104 osobe će izbeći nefatalni srčani udar; 1 od 10 će razviti bolove ili simptome u miÅ”ićima, a 1 od 50 će dobiti dijabetes.

U sekundarnoj prevenciji (tokom 5 godina svakodnevne upotrebe): 1 od 83 osobe će izbeći smrt; 1 od 39 će izbeći drugi nefatalni srčani udar; 1 od 10 će iskusiti bol u miÅ”ićima; 1 od 50 će razviti dijabetes.

Postoje tri tačke o kojima se u javnosti retko raspravlja:

Prvo, većinu velikih ispitivanja statina finansirali su sami proizvođači lekova. Nezavisne analize istih tih podataka obično daju znatno skromnije rezultate.

Drugo, većina studija je pre početka glavnog ispitivanja isključila ljude koji su odmah osetili neželjene efekte. Ovo u objavljenim podacima sistematski i veÅ”tački umanjuje stvarnu učestalost nuspojava.

Treće, nijedna od ovih studija nikada nije postavila ključno pitanje: ā€žÅ ta se deÅ”ava ako osoba istovremeno uzima lek i sistematski se bavi otklanjanjem osnovnih uzroka – ishranom, stresom, upalom, hormonima i spavanjem?ā€œ Takvih istraživanja u konvencionalnoj medicini gotovo da nema.Jer se izbori načina života ne mogu patentirati.

 

šŸ”„KADA JE KORIST MINIMALNA ILI UPITNA

 

Primarna prevencija: kada nije doÅ”lo do srčanog ili moždanog udara, već je holesterol jednostavno ā€žpoviÅ”enā€œ.

Sistematski pregled (BMJ Open, 2019): dokazi o smanjenju ukupne smrtnosti primarnom prevencijom opisani su kao ā€žograničeni i nedosledniā€œ.

Cochrane Collaboration: apsolutno smanjenje rizika kod pacijenata sa niskim rizikom iznosi 0,75% tokom 4,3 godine. Da bi se sprečio jedan događaj kod jednog pacijenta, čak 133 osobe bi morale biti lečene.

Prema okviru za nezavisnu procenu koristi (Cochrane Collaboration i JAMA, 2016): kod niskog rizika, tek 1 od 217 pacijenata će izbeći nefatalni srčani udar, dok će 1 od 21 iskusiti bol u miÅ”ićima.

 

Početna

 

Prema recenziranim publikacijama, statini produžavaju život u proseku za 4,2 dana tokom 5 godina upotrebe u sekundarnoj prevenciji, u poređenju sa samo 3,2 dana u primarnoj prevenciji.

Kome se propisuju, iako baza dokaza ostaje slaba:

Osobe starije od 75 godina bez istorije kardiovaskularnih bolesti: nema dovoljno podataka iz kliničkih ispitivanja, a rizik od neželjenih efekata u ovoj starosnoj grupi je znatno veći.

Žene u primarnoj prevenciji: žene su bile ozbiljno nedovoljno zastupljene u većini velikih ispitivanja. Generalizovanje muÅ”kih nalaza na žene je metodoloÅ”ki pogreÅ”no.

Osobe sa umereno poviŔenim holesterolom bez drugih faktora rizika: Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje da se prvo izračuna desetogodiŔnji rizik i da se statini razmatraju samo ako je taj rizik iznad 7,5%.

 

KADA PODACI KAŽU ā€žDAā€œ, ALI…

šŸ€šŸ€Sekundarna prevencija: istorija srčanog udara, moždanog udara, ugrađenih stentova ili bajpas operacije.

 

Prema podacima objedinjenje analize (Cholesterol Treatment Trialists’ Collaboration, The Lancet, 2010, 170.000 pacijenata), statini smanjuju rizik od drugog nefatalnog srčanog udara za 1 od 39 osoba tokom 5 godina. Rizik od smrti je smanjen za 1 od 83 osobe. Međutim, 1 od 10 osoba će iskusiti bol u miÅ”ićima, a 1 od 50 će razviti dijabetes.

Da budemo potpuno iskreni: Å”ansa da se oseti bol u miÅ”ićima je oko 8 puta veća od Å”anse da se izbegne smrt. Å ansa da se razvije dijabetes je oko 2 puta veća od Å”anse da se izbegne drugi srčani udar.

Ovo je jasan argument za iskren razgovor sa vaÅ”im lekarom – uz potpuno razumevanje obe strane medalje, a ne samo jedne. I to nije sve.

Jer čak i ako se statin dobro podnosi, on smanjuje samo jednu brojku na laboratorijskom nalazu krvi. Naredni srčani udar se ne deŔava prosto zbog nivoa holesterola. DeŔava se zato Ŕto faktori koji su prvi put oŔtetili krvne sudove i dalje nastavljaju da deluju.

Postavite sebi i svom lekaru pitanje koje se retko postavlja: Å”ta se promenilo od vaÅ”eg srčanog udara u smislu faktora koji su ga uopÅ”te uzrokovali? Ishrana, stres, san, krvni pritisak, Å”ećer u krvi, fizička aktivnost, nivo hormona, upalni procesi.

 

Početna

 

Pilula koja ne reŔava ove faktore je kao da se Ŕtitite od jednog jedinog rizika, dok sve ostale svesno čuvate. Sprečavanje drugog srčanog udara zahteva sistematsko reŔavanje svega Ŕto je dovelo do prvog.

Familijarna hiperholesterolemija: genetski uslovljen visok holesterol od rođenja. Ovo je zvanično priznata indikacija prema smernicama Evropskog kardioloÅ”kog druÅ”tva (ESC) iz 2020. godine. Javlja se kod približno 1 od 200–300 ljudi.

Za većinu ljudi sa ā€žvisokim holesterolomā€œ to zapravo nije slučaj.

Ali čak i ovde: uzimanje statina samo po sebi, bez reÅ”avanja uzroka upale, metaboličkih poremećaja i hroničnog stresa, ne menja dugoročnu prognozu na fundamentalnom nivou.

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment