Doktor je pronašao Helicobacter pylori: šta to znači i da li zahteva hitno lečenje?
‼️‼️Kada se Helicobacter pylori pronađe na testu, osoba se obično uplaši.
Jer se u njenoj glavi odmah stvara alarmantna slika: bakterija živi u želucu, uzrokujući gastritis, čireve, atrofiju i rak. To znači da hitno mora da uzima antibiotike, testira celu porodicu, baca zajedničko posuđe i generalno više ne zna kako da živi.
Iako Helicobacter pylori nije razlog za paniku, to nije nalaz koji se može jednostavno ignorisati.
Ova bakterija zapravo može da živi u sluzokoži želuca i izazove upalu. Kod nekih ljudi je povezana sa peptičnim čirevima, atrofičnim gastritisom i povećanim rizikom od raka želuca. Stoga je fraza „svi ga imaju, nema potrebe da se leči“ netačna.
Ali i druga krajnost je štetna: „Pronašli smo Helicobacter pylori, pa ćemo ga odmah lečiti svim i svačim.“
Prvo, važno je razumeti kako je otkriven.
Na primjer, analiza krvi na antitela ne pokazuje da li je bakterija trenutno prisutna. Antitela mogu ostati od prethodne infekcije, tako da jedna analiza krvi ne može pouzdano utvrditi da li je eradikacija neophodna.
„Videti je tokom gastroskopije“ takođe nije najbolja opcija. Helicobacter pylori se ne isključuje niti potvrđuje samo posmatranjem endoskopiste. Ovo zahteva odgovarajuće testiranje: ureazni izdisajni test, antigen Helicobacter pylori u stolici ili biopsijske testove ako je gastroskopija obavljena.
I ovde postoji još jedna zamka. Čak i dobar test može biti netačan ako ga osoba uradi dok uzima lekove. Antibiotici, preparati bizmuta i lekovi za smanjenje kiseline mogu iskriviti rezultate. Stoga, negativan test ne znači uvek da su bakterije definitivno odsutne ako je priprema bila nepravilna.
Ako se Helicobacter pylori zaista potvrdi, pitanje više nije da li je to strašno ili ne. Pitanje je kako ga pravilno lečiti.
Lečenje Helicobacter pylori obično uključuje antibiotike. Ovo nije „preventivni“ kurs ili „lek za želudac“ koji možete izabrati na osnovu saveta iz komentara. Lekar treba da propiše režim na osnovu regiona, prethodnih antibiotika, tolerancije i rizika.
Pisao sam ranije https://www.mojnutriciolog.com/?s=Helicobacter+pylori
I veoma važno: nakon lečenja, potrebno je proveriti da li je bakterija nestala. Ne po tome kako se osećate. Ne po tome što vas je „stomak prestao da boli“. I nikako pomoću analiza krvi na antitela. Kontrolni test se radi da bi se utvrdilo da li je Helicobacter pylori još uvek prisutan: najčešće izdisajni test ili test stolice na antigen, obično ne pre četiri nedelje nakon završetka antibiotske terapije.
Zašto je ovo toliko važno? Zato što lečenje ne uspeva uvek iz prvog puta. Možete verno završiti režim, iskusiti neželjene efekte i misliti da je problem rešen, ali bakterije ostanu. A onda, godinu dana kasnije, osoba ponovo kaže: „Lečili su me od Helikobaktera, ali se vratio.“ Iako možda nikada nije ni nestao.
Posebna napomena o simptomima. Bol, peckanje, težina, mučnina i nadimanje ne dokazuju da je Helicobacter pylori krivac. Osoba može imati bakteriju, a simptomi mogu biti povezani sa funkcionalnom dispepsijom, refluksom, ishranom, lekovima, anksioznošću zbog simptoma i drugim uzrocima.
Stoga je lečenje bakterije važno ako se ona potvrdi. Međutim, očekivati da će eradikacija automatski eliminisati sve stomačne tegobe takođe je nerazumno. Ponekad se bakterija eliminiše, ali simptomi ostaju jer ona nije bila jedini uzrok.
Sa Helicobacter pylori, greške se često prave ne samo u jednoj oblasti, već u nekoliko odjednom: korišćen je pogrešan test, priprema je bila nepravilna, lečenje je započeto bez potvrde, praćenje je izostavljeno, odlučeno je da cela porodica uzima antibiotike ili je, obrnuto, potvrđena infekcija godinama ignorisana.
Želim Vam dobro zdravlje 🙏
