Savremena istraživanja pokazuju da se njihov uticaj proteže i na emocionalnu sferu. Naučnici sve češće otkrivaju direktnu vezu između redovne konzumacije oraha i smanjenog nivoa stresa, umora i depresivnih stanja.
Mehanizam koji stoji iza ovog efekta leži u jedinstvenom hemijskom sastavu oraha. Među tim komponentama posebno se ističe alfa-linolenska kiselina, vrsta omega-3 masne kiseline. Ove supstance služe kao gradivni elementi membrana moždanih ćelija i igraju direktnu ulogu u prenosu nervnih impulsa. Nedostatak omega-3 masnih kiselina često se povezuje sa pojačanom anksioznošću i lošim raspoloženjem; stoga, unos ovih nutrijenata putem ishrane pomaže u stabilizaciji emocionalnog blagostanja.
Pored toga, orasi su bogati vitaminom E, folnom kiselinom, polifenolima i melatoninom. Njihov sadržaj antioksidanasa štiti neurone od oksidativnog stresa — stanja koje se često povezuje sa hroničnim umorom i lošim raspoloženjem.
Značajnu ulogu igra i njihov uticaj na hormonski sistem. U studiji objavljenoj u časopisu Food & Function, istraživači su pratili grupu od 31 zdrave osobe prosečne starosti 24 godine. Tokom osam nedelja, dobrovoljci su svakodnevno konzumirali 40 grama oraha, nakon čega je usledio period od osam nedelja bez njihovog unosa. Nakon faze konzumiranja oraha, kod učesnika je zabeleženo smanjenje ukupnih pokazatelja poremećaja raspoloženja.
Istraživači su zabeležili porast nivoa 5-HIAA u urinu — glavnog produkta razgradnje serotonina, poznatog kao „hormon sreće”. Što je bio veći porast ovog markera, to je bilo izraženije smanjenje umora i emocionalne nestabilnosti. Ovo pokazuje da ova namirnica može uticati na biohemiju mozga stimulisanjem proizvodnje i metabolizma neurotransmitera odgovornih za osećaj zadovoljstva i smirenosti.
U drugoj opsežnoj studiji o orasima, koju su sproveli istraživači sa Univerziteta u Novom Meksiku, učestvovala su 64 studenta uzrasta od 18 do 25 godina. Tokom perioda od 16 nedelja, svakodnevno su jeli hleb sa bananom. U prvoj polovini eksperimenta u hleb su dodavani drobljeni orasi, dok u drugoj polovini to nije činjeno.
Hleb se nije razlikovao po ukusu ni izgledu, čime je isključen placebo efekat. Istraživači su procenjivali raspoloženje studenata koristeći specijalizovane psihološke testove. Rezultati su pokazali da se, nakon osam nedelja konzumiranja hleba obogaćenog orasima, raspoloženje učesnika muškog pola poboljšalo za čak 28 procenata. Zanimljivo je da kod žena u istoj grupi nisu zabeležene statistički značajne promene, što ukazuje na moguće polne razlike u metabolizmu zdravih masti.
Vredi napomenuti da orasi deluju i na hemijskom i na fizičkom nivou. Bogati su biljnim proteinima i vlaknima, što obezbeđuje postepeno oslobađanje energije bez naglih skokova nivoa šećera u krvi. Stabilan nivo glukoze sprečava iznenadne napade razdražljivosti i umora koji često prate konzumiranje ugljenih hidrata koji se brzo razgrađuju.
Da bi se postigao primetan efekat, stručnjaci preporučuju dnevni unos od oko 30–40 grama oraha. To odgovara količini koja staje u malu šaku, a može se dodati jutarnjoj kaši ili salati, ili jesti kao samostalna užina. Kontinuitet je ključan, jer je potrebno da se polinezasićene masne kiseline nagomilaju u organizmu pre nego što počnu da utiču na ćelijske membrane.
Ipak, zbog visoke kalorijske vrednosti – oko 650 kilokalorija na 100 grama – najbolje je ne prekoračiti preporučene porcije kako bi se izbeglo neželjeno gojenje. Orasi takođe mogu izazvati alergijske reakcije, pa ih u ishranu treba uvoditi oprezno.
Zaključak: Orah ne služi samo kao zdrava užina, već i kao dostupan, prirodan način za očuvanje mentalnog zdravlja. On pomaže organizmu u proizvodnji važnih hormona, štiti mozak od oštećenja i obezbeđuje nervnom sistemu resurse neophodne za suočavanje sa svakodnevnim stresom. Redovno uključivanje šake oraha u ishranu može biti jednostavan i ukusan korak ka mirnijem i pozitivnijem pogledu na život.
Postoje kontraindikacije; molimo vas da se posavetujete sa lekarom.
Želimo vam dobro zdravlje! 🙏
