Sve što treba da znate o svom krvnom pritisku
Vaše srce je neumorni radnik veličine pesnice.
Verovatno o tome nikada niste mnogo razmišljali: svaki put kada se srce grči i opušta, ono šalje pravi talas koji struji kroz vaše telo. A manžetna na vašoj ruci ne beleži samo brojke – ona registruje snagu svakog otkucaja, elastičnost zidova vaših krvnih sudova, tihi rad bubrega i munjevite odluke nervnog sistema.
Danas ću vam govoriti o krvnom pritisku iz sopstvene perspektive – na način na koji to do sada niste čuli.
Gornja i donja vrednost: to nisu samo dve brojke
Ljudi često izgovaraju „120 sa 80“, ali malo ko shvata da te brojke predstavljaju dva potpuno različita fiziološka scenarija.
Sistolni pritisak (gornja vrednost) označava trenutak kada se srce grči i pumpa krv u aortu. To je nalet snage. Ako su vaši krvni sudovi mladi i elastični, udar tog talasa se blago ublažava. Ali ako ste stariji od pedeset godina, vaša aorta je možda postala kruta i kalcifikovana; tada svaki otkucaj iznenada direktno udara u zid krvnog suda, bez ikakve amortizacije. Zato „gornji“ pritisak – koji je u mladosti bio nizak – može naglo da poraste kako starite.
Dijastolni pritisak (donja vrednost) je preostali pritisak koji postoji dok se srce opušta i odmara između otkucaja. On odražava stanje vaših najmanjih arterija – onih koje su tanje od ljudske dlake. Kada se ti mikro-krvni sudovi suze i izgube sposobnost opuštanja – usled unosa soli, stresa ili metaboličkih problema – donji pritisak počinje postepeno da raste. A za tridesetogodišnjaka, konstantno visoka donja vrednost iznad 95 više zabrinjava nego gornja vrednost od 160 kod sedamdesetogodišnjaka.
Ko upravlja ovim „nastupom“ iz pozadine?
Mislite li da krvni pritisak zavisi isključivo od lekova? Ne. Iza scene deluje čitav simfonijski orkestar.
Krvni sudovi: tiha pozornica
Aorta i velike arterije deluju poput elastične trake. U mladosti se taj sloj elastično širi kada se srce grči i blago skuplja kada se opušta. Međutim, tokom godina – kako se holesterol taloži, a šećer oštećuje zidove krvnih sudova – taj sloj postaje poput krute, nefleksibilne gume. Efekat ublažavanja udara nestaje i svaki otkucaj srca za krvne sudove postaje „tvrdo prizemljenje“. Zbog toga je izolovana sistolna hipertenzija tako česta kod starijih osoba: nije stvar u tome da je srce previše snažno, već da su krvni sudovi previše istrošeni.
Tu su i male arterije – pravi gospodari dijastolnog (donjeg) krvnog pritiska. One neprestano prilagođavaju svoj prečnik, određujući otpor protoku krvi. Kada – usled nasleđa, gojaznosti ili insulinske rezistencije – ostanu hronično sužene, srce nakon svake faze opuštanja mora da gura krv protiv zida koji postaje sve čvršći.
Bubrezi: tihi arbitar
Sa svakim otkucajem, četvrtina krvi hrli ka bubrezima. Bubrezi nisu samo filteri; oni su dugoročni regulatori krvnog pritiska. Kada osete da je pritisak nedovoljan, oni oslobađaju enzim renin, pokrećući lančanu reakciju koja kulminira stvaranjem angiotenzina II – moćnog vazokonstriktora. Istovremeno, nadbubrežne žlezde dobijaju signal da oslobode aldosteron, podstičući bubrege da zadrže natrijum i vodu.
Zapremina krvi se povećava, a krvni pritisak raste. Zbog toga many lekovi protiv hipertenzije na kraju imaju isti cilj: navesti bubrege da se opuste i izbace so.
Nervi i hormoni pokreću trenutnu reakciju
Katan vas šef ukori, kada se raspravljate sa bližnjima ili kada ste zaglavljeni u saobraćaju, vaš simpatički nervni sistem za svega nekoliko sekundi izdaje naredbu: srce, kucaj brže; krvni sudovi, suzite se; krvni pritisak, porasti. To je drevni instinkt „bori se ili beži“, nasleđen od naših predaka. Ipak, u savremenom životu, on se aktivira prečesto i predugo traje. Svaki izliv besa zadaje snažan udarac vašim krvnim sudovima.
Stvari koje možda niste znali
Istina o soli: svaki gram soli koji unesete upija vodu poput sunđera. Zapremina krvi raste, a krvni pritisak se povećava. Još podmuklije je to što so direktno oštećuje unutrašnji zid krvnih sudova, čineći ih osetljivijim na signale koji izazivaju sužavanje.
Cena viška kilograma: masno tkivo nije samo „mrtvi teret“. Ono oslobađa zapaljenske faktore i leptin, stimuliše simpatički nervni sistem i ometa signalizaciju insulina. Insulinska rezistencija, zauzvrat, navodi bubrege da agresivnije zadržavaju natrijum. Stvara se začarani krug.
Mračna strana disanja: opstruktivna apneja u snu – stanje u kojem se hrkanje prekida zastojem disanja, nakon čega sledi glasan dah – više puta tokom noći aktivira simpatički nervni sistem. Krvni pritisak, koji bi trebalo da miruje, iznova i iznova naglo raste. Kod mnogih pacijenata sa hipertenzijom koju je teško kontrolisati, uzrok problema leži upravo ispod njihovog jastuka.
Dvostruka priroda lekova: upravo oni lekovi protiv bolova koje uzimate za bolove u zglobovima (nesteroidni antiinflamatorni lekovi, odnosno NSAIL) tiho smanjuju protok krvi kroz bubrege. Kapi za nos protiv zapušenosti (dekongestanti) direktno sužavaju krvne sudove. Čak i određeni antidepresivi i hormonski lekovi mogu dovesti do neprimetnog porasta krvnog pritiska.
Kada brojke počnu da pričaju priču
Ako slučajno izmerite vrednost 140/90, ne paničite. Krvni pritisak varira; jedno merenje predstavlja samo trenutni snimak stanja. Međutim, ako ove brojeve viđate više puta, u različitim danima i u različita doba dana, to više nije slučajnost. Vaše telo vam jasno poručuje: nešto se mora promeniti.
Promene mogu biti suptilne: izbacivanje jedne kašičice soli, uvođenje desetominutne šetnje, zamena kasne užine čašom vode ili tri duboka udaha kada osetite bes. Ili mogu biti odlučne: saradnja sa lekarom radi pronalaženja leka koji vam najviše odgovara.
Nekoliko iskrenih reči o savremenim lekovima
Ako promene načina života nisu dovoljne, lekovi nam služe kao naučno utemeljeno sredstvo za pomoć.
pripada klasi lekova poznatih kao sartani. Propisuje se kod visokog krvnog pritiska i dijabetesne nefropatije (oštećenje bubrega povezano sa dijabetesom tipa 2, koje se manifestuje prisustvom proteina u urinu), kao i za smanjenje rizika od moždanog udara kod pacijenata sa hipertenzijom i hipertrofijom leve komore (uvećanje leve strane srca). Losartan je posebno dobra opcija za one koji ne podnose ACE inhibitore zbog karakterističnog suvog kašlja koji oni izazivaju.
Concor (bisoprolol) je selektivni beta-blokator. Propisuje se kod arterijske hipertenzije, ishemijske bolesti srca (angine pektoris) i hronične srčane slabosti sa smanjenom ejekcionom frakcijom. Concor pomaže u smirivanju rada srca: usporava srčani ritam, smanjuje potrebu srčanog mišića za kiseonikom, ublažava bol u grudima i štiti srce u slučajevima srčane slabosti.
Capoten (kaptopril) je ACE inhibitor kratkog dejstva. Njegova primarna uloga je u zbrinjavanju hipertenzivnih kriza (naglih skokova krvnog pritiska) i akutne srčane slabosti. Capoten deluje brzo – u roku od 15 do 30 minuta – zbog čega je čest izbor za hitno snižavanje pritiska prilikom njegovih naglih skokova. Međutim, upravo zbog kratkog trajanja dejstva, nije pogodan za dugotrajnu, svakodnevnu upotrebu; za tu namenu postoje lekovi sa produženim oslobađanjem.
Važno je razumeti da, iako treba da budete upoznati sa ovim nazivima, ono što je zaista bitno jeste izbor leka, doziranje i trenutak kada se vrše prilagođavanja – to su odluke koje mora doneti isključivo lekar koji ima uvid u vašu celokupnu zdravstvenu sliku. „Lozap“, „Konkor“ i „Kapoten“ su sredstva, a sredstvo u rukama nekoga ko nije stručnjak može naneti štetu.
I još nešto želim da vam kažem.
Ako osetite kao da vam neka ruka steže grudi, ili ako se bol širi ka ramenu ili vilici, ne oklevajte i ne tražite lek. Odmah pozovite hitnu pomoć. Ovde nije reč o krvnom pritisku; možda vaše srce vapi za pomoći.
I zapamtite: svaki lek za krvni pritisak – bilo da je reč o „Lozapu“, „Konkoru“ ili „Kapotenu“ – mora prepisati lekar. Samostalno lečenje hipertenzije opasno je po život. Samo specijalista može proceniti sve rizike, uzeti u obzir vaša pridružena oboljenja i odabrati bezbedan režim lečenja.
Krvni pritisak je najiskreniji jezik kojim vaše telo govori. On otkriva koliko naporno vaše srce radi, koliko su vaši krvni sudovi iscrpljeni i koliko se tiho vaši bubrezi bore da izdrže. Pratite te znake i brinite o sebi, ali ne pokušavajte da ih tumačite sami.
Posetite lekara. Ponesite evidenciju o krvnom pritisku, svoja pitanja i brigu za sopstveno telo. Prepustite stručne stvari stručnjacima. A od vas se zahteva samo jedno: od danas počnite zaista da slušate ono što vam vaše telo govori.
.
