Kako kafa utiče na zdravlje creva i mozak (Osa creva-mozak)

November 6, 2026

Moj Nutriciolog

 

Naučnici su izvestili o uticaju kafe na creva i mozak

Kafa može uticati ne samo na budnost, već i na funkcionisanje creva i mozga. 🧠

Istraživači sa Univerzitetskog koledža u Korku (University College Cork) utvrdili su da je redovna konzumacija ovog napitka povezana sa promenama u sastavu bakterija u crevima, metabolizmu, raspoloženju i određenim kognitivnim funkcijama. Evo kako kafa deluje na creva i mozak. 👇

📊 Kafa je povezana sa promenama raspoloženja

U studiji je učestvovalo 62 ispitanika, podeljenih u dve jednake grupe: one koji redovno piju kafu i one koji je ne piju. Istraživači su kao redovne konzumente definisali osobe koje su dnevno pile između tri i pet šoljica ovog napitka. ☕

Studija je objavljena u časopisu Nature Communications. 📑

U početku, osobe koje redovno piju kafu potpuno su prestale da je konzumiraju tokom dve nedelje. U tom periodu, istraživači su u više navrata procenjivali njihovo psihološko stanje i prikupljali biološke uzorke. Nakon toga, kafa je ponovo uvedena u njihovu ishranu; učesnici nisu znali da li dobijaju standardnu verziju sa kofeinom ili onu bez njega. 🧪

Nakon ponovnog uvođenja kafe, obe grupe su pokazale niži nivo doživljenog stresa, depresije i impulsivnosti u poređenju sa periodom apstinencije. To ukazuje na to da određene promene raspoloženja mogu biti povezane sa faktorima koji nisu samo efekti kofeina. 📉

🦠 Creva su reagovala kada je kafa izbačena iz ishrane

Naučnici su uočili posebno značajne promene u metaboličkim profilima učesnika nakon dve nedelje bez kafe. Metaboliti su mali molekuli koji nastaju ili se menjaju tokom metaboličkih procesa; mikroorganizmi u crevima takođe mogu igrati ulogu u njihovom stvaranju. 🧬

Nakon ponovnog uvođenja kafe, naučnici su otkrili razlike u sastavu crevne mikrobiote. Konkretno, kod osoba koje redovno piju kafu zabeležen je viši nivo bakterija Eggertella sp. i Cryptobacterium curtum. 🧫

Prva grupa mikroorganizama može biti uključena u procese vezane za proizvodnju kiseline u gastrointestinalnom traktu, dok je druga uključena u metabolizam žučnih kiselina. Naučnici su takođe utvrdili veću zastupljenost bakterija iz grupe Firmicutes. 🔍

Prema rečima istraživača, takve promene bi mogle biti deo mehanizma koji povezuje konzumaciju kafe sa funkcijom creva i mozga. Međutim, autori ne tvrde da identifikovane bakterije direktno uzrokuju promene u raspoloženju ili kognitivnim sposobnostima. 🔬

🔄 Creva i mozak su razmenjivali signale

Naučnici su analizirali rezultate kroz prizmu „osovine creva-mozak” – dvosmernog komunikacionog sistema koji povezuje mikroorganizme u digestivnom traktu sa nervnim sistemom. 🌐

Signali između creva i mozga mogu se prenositi putem nekoliko kanala: imunoloških odgovora, hormona, nervnog sistema i hemijskih jedinjenja koja proizvode mikroorganizmi. Shodno tome, promene u mikrobioti mogu potencijalno uticati na procese povezane sa raspoloženjem i kognitivnim funkcijama. ⚡

🧑‍🔬 Reč stručnjaka: Džon Krajan

Džon Krajan, glavni istraživač u organizaciji „APC Microbiome Ireland” (Univerzitetski koledž u Korku): 🏛️

„Interesovanje javnosti za zdravlje creva značajno je poraslo. Iako se veza između varenja i mentalnog zdravlja sve bolje razume, mehanizmi putem kojih kafa utiče na osovinu creva-mozak ostaju nejasni.” 🗣️

Podaci iz nove studije ukazuju na to da kafa može izmeniti ne samo sastav crevnih bakterija, već i supstance koje one proizvode ili koriste u svojim metaboličkim procesima. Naučnici ove specifične promene vide kao potencijalnu vezu između ovog napitka i funkcije mozga. 🧠

💡 Ispostavilo se da kofein nije jedina aktivna komponenta

Obična kafa i kafa bez kofeina dale su različite rezultate u pogledu određenih parametara. ⚖️

Poboljšanja u učenju i pamćenju uočena su samo kod učesnika koji su konzumirali kafu bez kofeina. 🎓

Istraživači sugerišu da to može ukazivati na ulogu drugih komponenti u ovom napitku. Kafa sadrži hiljade različitih hemijskih jedinjenja, uključujući polifenole, koji mogu da stupe u interakciju sa mikroorganizmima u crevima i utiču na metaboličke procese. 🍂

S druge strane, kafa sa kofeinom povezana je sa smanjenjem anksioznosti, kao i sa poboljšanom budnošću i pažnjom. Dakle, različite komponente ovog napitka mogu potencijalno uticati na organizam putem različitih mehanizama. Džon Krajan dodaje: 📝

„Naše istraživanje otkriva kako mikrobiom i nervni sistem reaguju na kafu, kao i potencijalne dugoročne koristi za zdravlje mikrobioma. Kafa može izmeniti kolektivnu aktivnost mikroba i metabolite koje oni proizvode.” 🦠

Međutim, podaci nam ne omogućavaju da tačno utvrdimo koja je komponenta odgovorna za svaku od uočenih promena. Ipak, rezultati pokazuju da se uticaj kafe na organizam ne sme pripisati isključivo kofeinu. 🧩

⚠️ Naučnici još nisu spremni da označe kafu kao direktan uzrok ovih promena

Autori studije naglašavaju da istraživanje ne dokazuje direktnu uzročno-posledičnu vezu između kafe i raspoloženja, pamćenja ili zdravlja creva. Studija je obuhvatila malu grupu – svega 62 osobe – tako da je nalaze potrebno potvrditi na većim grupama ispitanika. 👥

Pored toga, studija se fokusirala na kratkoročne promene nakon prestanka konzumiranja kafe i njenog ponovnog uvođenja u ishranu; stoga se ne mogu izvesti zaključci o dugoročnim efektima ovog napitka na zdravlje. ⏳

Džon Krajan zaključuje: 🎬

„Kafa je više od samog kofeina; ona je složen faktor ishrane koji utiče na mikrobe u našim crevima, metabolizam, pa čak i na naše emocionalno stanje. Naši rezultati pokazuju da kafa – bilo da sadrži kofein ili je bez njega – može uticati na zdravlje na različite, a opet komplementarne načine.” ☕✨

 

Da li ste jutarnja osoba ili kafa-osoba? (Odnosno, da li funkcionišete pre prve šoljice?) 🥱 Navedite svoj omiljeni jutarnji ritual u komentarima!

U zdravlje! 🙏

 

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment