Nedavno sam pisao o menopauzi, promenama na krvnim sudovima i faktorima koji na njih utiču. Danas želim da se fokusiramo na sledeći korak: kako tačno proveriti stanje krvnih sudova i otkriti problem pre nego što postane klinički očigledan. Ovu vrstu skrininga itekako ima smisla započeti nakon 40. godine života.
Ključna uloga azot-oksida (NO)
Azot-oksid je glavni pokazatelj funkcije endotela – unutrašnjeg sloja krvnih sudova. Kada funkcija endotela opadne, gotovo uvek se uočava smanjenje proizvodnje ovog gasa.
Zašto je azot-oksid toliko važan?
Smiruje upale: On inhibira aktivnost mastocita, koji su glavni izvor histamina.
Poboljšava cirkulaciju: Širi i opušta krvne sudove, doprinoseći boljem protoku krvi ka reproduktivnim organima.
Sprečava ugruške: Potiskuje agregaciju i adheziju trombocita, sprečavajući njihovo međusobno slepljivanje i lepljenje za zidove krvnih sudova.
Estrogeni kao štit za krvne sudove
Podsticanjem proizvodnje azot-oksida, estrogeni smanjuju agregaciju trombocita i monocita. Kada je endotel oštećen, trombociti hrle na to mesto i njihovo slepljivanje se povećava. Ako je to oštećenje uporno, počinje stvaranje plaka.
Estrogeni pružaju antioksidativnu zaštitu zidovima krvnih sudova i povećavaju nivo HDL-a (dobrog holesterola), koji deluje protivupalno. Oni sprečavaju taloženje holesterola u zidovima arterija i oksidaciju LDL-a. Takođe, smatra se da blokiraju kalcijumske kanale i šire krvne sudove, čime prirodno snižavaju krvni pritisak.
Nasuprot tome, uporno visok pritisak na zidove krvnih sudova dovodi do mikro-pukotina. Zid se rasteže i puca, što rezultira oštećenjem endotela. Upravo zato pad nivoa estrogena tokom menopauze ima direktan i nepovoljan uticaj na zdravlje krvnih sudova.
Kako proceniti stanje krvnih sudova? (Imidžing metode)
Ultrazvuk krvnih sudova vrata (kolor dopler karotida): Odlično odražava stanje moždanih i koronarnih arterija. Procenjuje se prisustvo plakova i debljina intima-medija kompleksa (IMT) karotidne arterije (normalno je manje od 0,8–0,9 mm).
EKG i Holter monitoring: EKG otkriva aritmije, depresiju ST-segmenta i ožiljke od prethodnih nemih srčanih udara, dok 24-časovni Holter prati ove parametre u realnom životu i tokom napora.
Ehokardiografija (ultrazvuk srca): Omogućava vizuelizaciju strukture srca i nalaza kao što je kalcifikacija aorte.
CT procena koronarnog kalcijuma (Agatston skor): Kvantifikuje količinu kalcifikovanog plaka taloženog u arterijama srca.
Skala kalcijumskog skora izgleda ovako:
1–10: Minimalna količina kalcijuma
11–100: Blaga kalcifikacija
101–400: Umerena kalcifikacija
400 ili više: Izražena, teška kalcifikacija povezana sa visokim kardiovaskularnim rizikom [2]
Što je skor viši, to je veća količina kalcifikovanog plaka u zidovima arterija i veći rizik od infarkta.
Laboratorijski markeri na koje treba obratiti pažnju
Homocistein (optimalno 5–7 µmol/L): Povišeni nivoi direktno oštećuju endotel i ubrzavaju aterosklerozu.
C-reaktivni protein (hs-CRP, normalno: <1 mg/L): Marker vaskularne upale, koja je primarni pokretač stvaranja plaka.
Lipidni status: Trigliceridi (normalno: <1 mmol/L), LDL-C (1,8–2,6 mmol/L) i HDL-C (1,55–1,8 mmol/L). VLDL-C treba procenjivati zajedno sa ovim parametrima.
Lipoprotein(a) [Lp(a), normalno: ≤30 mg/dL]: Genetski određen marker koji uglavnom ne zavisi od načina života. Povišeni nivoi povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara dva do četiri puta, čak i kada je običan holesterol normalan. Vredi ga uraditi bar jednom u životu.
Asimetrični dimetilarginina (ADMA, normalno <100 ng/mL): Ova supstanca direktno blokira pretvaranje arginina u azot-oksid (NO).
8-hidroksi-2’-deoksigvanozin (8-OHdG): Pouzdan marker oksidativnog oštećenja DNK (normalno je ispod srednje vrednosti referentnog opsega).
Von Villebrandov faktor (70–130%): Pokreće kaskadu koagulacije i vezuje trombocite za zid krvnog suda. Što je ovaj nivo viši, trombociti se brže lepe za zidove.
Napomena: Ako kalcijumski skor premaši 100 ili je nivo Lp(a) značajno povišen, neizostavna je konsultacija sa kardiologom [1, 2].
Kako prirodno podstaći proizvodnju azot-oksida?
Srećom, na nivo azot-oksida možemo uticati i sami kroz:
Redovnu fizičku aktivnost (glavni stimulator endotela).
Smanjenje sistemske upale kroz ishranu.
Tuširanje hladnom vodom, koje dokazano stimuliše naglo oslobađanje azot-oksida i širenje krvnih sudova.
Nutraceutike koje sam pomenuo u prethodnoj objavi.
Šta ako je problem u vezivnom tkivu?
Ako vaskularni problem potiče od displazije vezivnog tkiva (gde su sudovi prirodno slabiji i manje elastični), potreban je drugačiji, specifičan pristup:
Primena kombinacije diosmina sa hesperidinom (za jačanje tonusa vena i kapilara).
Periodični ciklusi primene peptida koji podržavaju regeneraciju vaskularnog zida.
Pravovremeni skrining nakon 40. godine nam omogućava da delujemo pre nego što se pojave simptomi. Čuvajte svoje krvne sudove na vreme!
