Kada govorimo o menopauzi, najčešće pomislimo na valunge (nalete vrućine), promene u menstrualnom ciklusu i pad nivoa polnih hormona.
Međutim, menopauza ne utiče samo na jajnike; mozak je ključni organ koji reaguje na ovu hormonsku promenu. Upravo zato se tokom ovog perioda mogu javiti poremećaji sna, anksioznost, promene raspoloženja, slabija koncentracija, zaboravnost i „moždana magla”.
🩸 Na funkcionisanje nervnog sistema utiču:
Estrogeni,
Progesteron,
Testosteron,
DHEA,
Kao i njihovi aktivni metaboliti.
🔬 Steroidni hormoni mogu da prođu kroz krvno-moždanu barijeru i deluju direktno na moždane ćelije. Estrogeni igraju posebno važnu ulogu u ovom sistemu, jer se njihovi receptori nalaze širom mozga — naročito u hipokampusu, regionu uključenom u procese pamćenja, učenja i prostorne orijentacije.
📉 Kako nivo estrogena počinje da opada, menja se aktivnost nekoliko sistema neurotransmitera. Aktivnost dopamina se smanjuje, a narušava se ravnoteža serotonina, GABA-e i acetilholina.
⚡ To utiče na raspoloženje, motivaciju, sposobnost doživljavanja zadovoljstva, kvalitet sna, koncentraciju i brzinu kognitivne obrade informacija. Istovremeno, može doći do pada nivoa BDNF-a (neurotrofnog faktora poreklom iz mozga) — supstance koja podržava preživljavanje neurona, stvaranje novih neuronskih veza i neuroplastičnost. Takođe se menja i cerebralni protok krvi, što utiče na dopremanje kiseonika i hranljivih materija do nervnih ćelija.
🧪 Ključna komponenta ovih procesa je BH4. To je prirodni kofaktor neophodan za enzime uključene u proizvodnju dopamina, serotonina i azot-oksida. Jednostavno rečeno, BH4 pomaže mozgu da sintetiše supstance koje regulišu raspoloženje, motivaciju i prenos nervnih impulsa, a istovremeno pomaže krvnim sudovima u proizvodnji azot-oksida — koji je neophodan za vazodilataciju (širenje krvnih sudova) i zdrav protok krvi. Estrogeni podržavaju dostupnost BH4 i sistem azot-oksida; stoga pad nivoa estrogena utiče kako na neurotransmitere, tako i na stanje cerebralnih krvnih sudova.
🌱 Estrogeni poboljšavaju neuroplastičnost menjajući strukturu nervnih ćeliju i olakšavajući stvaranje novih veza između njih. To omogućava mozgu da zadrži sposobnost učenja, pamćenja i prilagođavanja promenama. Istraživanja neuronaučnika — uključujući studije Elizabet Guld — pokazala su da estrogeni igraju ulogu u mehanizmima koji leže u osnovi pamćenja, starenja mozga i razvoja neurodegenerativnih bolesti. Oni podržavaju holinergički sistem i aktivnost enzima neophodnog za sintezu acetilholina. Ovaj neurotransmiter igra ulogu u pažnji, učenju, stvaranju pamćenja i prizivanju informacija. Kada se njegova aktivnost smanji, postaje teže održati fokus, brzo pronaći prave reči, zapamtiti nove informacije i obavljati više zadataka istovremeno.
🛡️ Zaštitni efekat estrogena proteže se i na samu strukturu nervnog tkiva. Oni stimulišu stvaranje novih ćelija i veza, podržavaju obnovu aksona i smanjuju odumiranje neurona. Aksoni se mogu uporediti sa dugim žicama koje nervne ćelije koriste za međusobno prenošenje signala. Što je njihova struktura bolje očuvana, to efikasnije različiti delovi mozga razmenjuju informacije.
🔋 Estrogen pomaže u regulisanju ulaska kalcijuma u nervne ćelije. Iako je neuronima kalcijum potreban za prenos signala, njegovo prekomerno nakupljanje – do kojeg često dolazi kada nivo estrogena opadne – može oštetiti ćelijske strukture, narušiti funkciju mitohondrija i pokrenuti proces odumiranja ćelija.
🛑 Estrogeni su takođe povezani sa mehanizmima koji štite mozak od nakupljanja patoloških proteina. Oni smanjuju stvaranje beta-amiloida, proteinskog fragmenta koji se može nagomilavati između nervnih ćelija, formirati plakove i ometati ćelijsku komunikaciju. Nakupljanje beta-amiloida smatra se jednim od ključnih obeležja Alchajmerove bolesti.
🌀 Estrogeni takođe sprečavaju patološke promene na tau-proteinu. U normalnim uslovima, tau-protein podržava unutrašnju strukturu neurona i olakšava transport neophodnih materija unutar ćelije. Kada je oštećen, on formira spletove koji ometaju ćelijski transport i postepeno narušavaju funkciju neurona.
💥 Estrogen pomaže moždanim ćelijama u preuzimanju i iskorišćavanju glukoze. Kada nivo estrogena opadne, mozak teže efikasno upravlja energijom. To se može manifestovati kao brzi mentalni zamor, smanjena koncentracija i osećaj usporenosti misli. Estrogeni igraju ulogu u proizvodnji azot-oksida, olakšavaju širenje krvnih sudova i poboljšavaju dopremanje kiseonika do nervnog tkiva.
📊 Krvni pritisak, nivo glukoze, holesterol, pušenje, telesna težina i fizička aktivnost direktno utiču na to koliko dobro mozak prima hranljive materije i kako se nosi sa promenama povezanim sa starenjem.
⏱️ Važno je i kada se započinje sa hormonskom terapijom. Studije su pokazale da je upotreba hormona tokom menopauze povezana sa smanjenjem rizika od demencije za 26%; međutim, započinjanje terapije mnogo godina (10 ili više) nakon početka menopauze povezano je sa povećanjem rizika od 48%.
To je dovelo do nastanka hipoteze o „kritičnom vremenskom prozoru”. Ako su neuroni još uvek zdravi kada su izloženi estrogenu, hormonska podrška pomaže u očuvanju njihove funkcije. Ukoliko je nervno tkivo već pretrpelo značajna oštećenja usled procesapovezanih sa starenjem, vaskularnih ili degenerativnih promena, odgovor na estrogen može biti drugačiji. Stoga je važno razgovarati o hormonskoj terapiji na početku prelaska u menopauzu, dok je još uvek otvoren „prozor mogućnosti” za pružanje podrške mozgu, krvnim sudovima i koštanom tkivu.
📋 Drugi faktori koji utiču na funkciju mozga:
🏃♂️ Redovna fizička aktivnost poboljšava protok krvi u mozgu, osetljivost na insulin, raspoloženje i kvalitet sna. Posebno su korisni hodanje, aerobne vežbe i trening snage prilagođen mogućnostima pojedinca.
🥗 Mediteranska ishrana bogata povrćem, lisnatim zelenim povrćem, mahunarkama, bobičastim voćem, ribom, orašastim plodovima i maslinovim uljem. Namirnice bogate antioksidansima – poput povrća, bobičastog voća, zeleniša i začina – trebalo bi uključiti u svaki obrok. One pomažu u smanjenju oksidativnog stresa, jačaju zidove krvnih sudova i štite ćelijske strukture od oštećenja.
🧩 Mozgu je potrebna redovna mentalna stimulacija. Učenje jezika, čitanje, pamćenje novih informacija, rešavanje ukrštenih reči, igranje logičkih igara i savladavanje novih veština podstiču stvaranje novih neuronskih veza. Mozak još snažnije reaguje na zadatke koji istovremeno zahtevaju pažnju, pamćenje, pokret i društvenu interakciju. Aktivnosti poput plesa, putovanja, grupnog učenja ili zajedničkog kreativnog rada mogu biti korisnije od mehaničkog rešavanja istih vrsta zagonetki.
👥 Društvena aktivnost. Mozak treba da se oseća uključenim u život – da oseća da je potreban drugima, da donosi odluke, stupa u interakcije i doživljava nove stvari. Usamljenost i društvena izolacija uskraćuju nervnom sistemu vitalne stimuluse koji podržavaju kognitivne funkcije i emocionalnu otpornost, čime se ubrzava proces starenja i opadanja funkcija.
🚭 Prestanak pušenja
❤️ Održavanje zdravog krvnog pritiska i nivoa holesterola
⚖️ Izbegavanje prekomerne telesne težine
🦋 Praćenje funkcije štitne žlezde
😴 Adekvatan san je neophodan za oporavak nervnog sistema i uklanjanje metaboličkih otpadnih materija iz moždanog tkiva. Melatonin se može koristiti u slučaju poteškoća sa uspavljivanjem.
📈 Praćenje nivoa homocisteina. Idealno bi bilo održavati nivo u rasponu od približno 5 do 8 µmol/L. Ako nivoi odstupaju od ciljanog opsega, potrebno je pozabaviti se procesom metilacije.
👑 Matični mleč sadrži biološki aktivna jedinjenja povezana sa neuroprotektivnim svojstvima i podrškom procesima vezanim za BH4.
🍄 Gljiva „lavlja griva” (Lion’s mane) podstiče faktore rasta nerava i podržava neuroplastičnost.
🌿 Ginko biloba se koristi za podršku mikrocirkulaciji i protoku krvi u mozgu.
