Šta su skriveni šećeri?

September 28, 2026

Moj Nutriciolog

 

(Proizvođači ih često prikrivaju nazivima koji zvuče „zdravo” ili neutralno.)

Proizvođači koriste razne trikove; proizvodi sa oznakom „bez šećera” često navode skrivene šećere pod nazivima koji mogu biti zbunjujući.

Na primer 👇🏻

Sirup od agave, javorov sirup, melasa, pirinčani sirup, sladni sirup, sirup od čičoke.

Koncentrat voćnog soka, koncentrat soka od jabuke/grožđa.

Sušeni sok od šećerne trske, kristalizovani sok od šećerne trske.

Kokosov šećer, šećer od urmi, palmin šećer.

Sve na listi sastojaka što se završava na „-oza” (gotovo uvek je šećer):

Glukoza, fruktoza, laktoza, maltoza, saharoza, dekstroza, levuloza, galaktoza.

Sastojci na bazi žitarica i skroba (koji deluju isto kao šećer):

Slad (ječam, raž), ekstrakt slada, maltodekstrin, dekstrin, modifikovani skrob.

„Med” i derivati:

Med (čak i organski), med u prahu.

Alkoholi i kiseline:

Dijastatski slad, etil-maltol (pojačava slatkoću).

U hlebu/sosovima:

Skrobni sirup, glukozno-fruktozni sirup (GFS), izoglukoza.

Zlatno pravilo!

Ako se sastojak završava na „-oza” ili sadrži reči „sirup”, „sok” ili „slad”, to je šećer!

Čak i ako na etiketi piše „bez dodatog šećera”, prisustvo – na primer – koncentrata soka od grožđa znači da proizvod ipak sadrži šećer. U kobasicama i mesnim prerađevinama šećer se ne dodaje zbog slatkoće, već da bi se poboljšali ukus, boja i tekstura, kao i da bi se prikrio ukus soli.

Na šta obratiti pažnju 👇🏻

Dekstroza (glukoza) – dodaje se radi ružičaste boje i povećanja mase.

Laktoza (mlečni šećer) – za mekšu teksturu; često se nalazi u kuvanim kobasicama.

Maltodekstrin – povećava težinu i vezuje vlagu.

Melasa – za tamnu boju „dimljenih” proizvoda.

Kukuruzni sirup – nalazi se u jeftinim kobasicama.

Običan šećer (saharoza) – pojavljuje se na kraju liste, ali je ponekad prisutan. U konzerviranoj hrani (riba, meso, povrće):

Šećer – gotovo uvek se dodaje radi balansiranja ukusa sirćeta ili soli.

Glukozno-fruktozni sirup – nalazi se u sosovima od paradajza koji prate konzerviranu hranu.

Koncentrati sokova (jabuka, grožđe) – koriste se za stvaranje utiska „prirodnosti”.

Maltodekstrin – nalazi se u konzerviranim paštetama.

Glicerin (ponekad) – koristi se kao zaslađivač i sredstvo za zadržavanje vlage.

U sosovima (kečap, majonez, barbekju, soja, terijaki):

Šećer / sirup – osnova gotovo svih sosova (kečap sadrži čak 20–25% šećera).

Glukozno-fruktozni sirup – najčešća vrsta u masovno proizvođenim sosovima.

Melasa – nalazi se u barbekju i slatko-ljutim sosovima.

Koncentrat soka od paradajza – u suštini šećer, uprkos reči „paradajz”.

Slad od pirinča ili ječma – nalazi se u azijskim sosovima (terijaki, sos od ostriga).

Šira od grožđa – nalazi se u balzamičnim prelivima.

Ako lista sastojaka sadrži dekstrozu ili laktozu, to se računa kao šećer.

Početna

Ako se „šećer” pojavljuje na kraju liste, količina je mala, ali je prisutan.

Takođe, proverite sadržaj ugljenih hidrata: ako prelazi 3–4 g na 100 g u mesnim prerađevinama ili konzervama, verovatno je dodat zaslađivač.

Nazivi koji najviše obmanjuju:

Regulator kiselosti + šećer često idu zajedno; pošto regulator pojačava kiselost, proizvođači moraju dodati i šećer da izbalansiraju ukus. Zato prisustvo regulatora kiselosti često znači da je šećer stoprocentno prisutan u proizvodu, ma koliko mala bila njegova količina, čak i ako nije eksplicitno naveden pod tim imenom.

Modifikovani skrob – nije bukvalno šećer, ali deluje kao ugljeni hidrat koji izaziva brz glikemijski odgovor (nešto što treba imati na umu).

I još jedno pravilo!

99,9% industrijski proizvedenih proizvoda sadrži neki oblik zaslađivača!

 

Čak i ako se prodaju na odeljenju zdrave hrane.

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment