Ateroskleroza počinje oštećenjem vaskularnog endotela (visok šećer u krvi je jedan od faktora koji oštećuju krvne sudove).
Lipoproteini niske gustine (LDL, ili „loš holesterol“) prodiru kroz oštećeni endotel, ulaze u zid krvnog suda i tamo se akumuliraju.
Holesterol deluje kao flaster 🩹.
Dakle, holesterol u početku igra ulogu u popravljanju oštećenog endotela, i tako se formira aterosklerotski plak.
Jednostavno rečeno, mehanizam 👇🏻
Oštećenje endotela dolazi na prvo mesto ❗️
Endotel je glatki sloj ćelija.
Obično je klizav i sprečava da se bilo šta zalepi za njega.
Međutim, postoje agresivni faktori: visok šećer u krvi, pušenje, visok krvni pritisak ili toksini.
Endotelne ćelije počinju da signaliziraju pomoć i oslobađaju supstance koje privlače imune ćelije.
Barijera je ugrožena na mestu oštećenja.
LDL čestice (nosioci holesterola) su male sfere koje plutaju u krvotoku.
One prodiru kroz oštećene ćelije u zid krvnog suda. Kada uđu unutar zida, zaglavljuju se jer nema izlaza nazad.
Pri ulasku, LDL čestice dolaze u kontakt sa slobodnim radikalima i oksiduju se (u suštini „rđaju“).
Imuni sistem uočava ovo oksidovano područje i pogrešno ga smatra stranim objektom.
Makrofagi (ćelije čistači) žure na to mesto.
Počinju pohlepno da proždiru oksidovani holesterol, ali nisu u stanju da ga svare.
Napunjeni do kraja, transformišu se u nadute, trome, masne sfere.
Ovo označava početak plaka.
I tu počinje pokušaj tela da popravi štetu. Telo otkriva nakupljanje stranog masnog materijala u zidu krvnog suda i pokušava da ga izoluje kako bi sprečilo njegov prodor u krvotok (što nosi rizik od tromboze).
Glatke mišićne ćelije u zidu krvnog suda počinju brzo da se razmnožavaju i migriraju ka masnim naslagama.
One proizvode gusto vezivno tkivo.
Ovo tkivo formira tvrdu (fibroznu) kapu preko nakupljene masti.
Upravo u ovoj fazi holesterol deluje kao „flaster“.
Ova izbočina – ili plak – nalazi se na zidu krvnog suda, koji se sastoji od tečne masti unutra i tvrde kape na vrhu. Krvni sud se sužava.
Međutim, primarna opasnost ne leži u sužavanju (telo je sposobno da stvori zaobilazne puteve) već u nestabilnosti.
Ako kapa nije gusta i unutrašnjost sadrži veliku količinu tečnog holesterola (podseća na kremasti fil peciva), plak se klasifikuje kao nestabilan.
Pod krvnim pritiskom ili tokom stresa, može pući.
U trenutku pucanja, telo aktivira svoj sistem zgrušavanja.
Na mestu pucanja se formira krvni ugrušak (tromb).
Ako potpuno blokira krvni sud, dolazi do srčanog ili moždanog udara.
Ateroskleroza je, u suštini, zaštitna reakcija tela.
Telo pokušava da zakrpi štetu koristeći holesterol i ožiljno tkivo.
„Loš“ holesterol postaje opasan tek nakon što prodre kroz zid krvnog suda i podvrgne se oksidaciji.
U krvotoku je bezopasan.
Stoga, ključna strategija nije borba protiv holesterola kao da je neprijatelj, već zaštititi endotel, čime se sprečava da LDL prodre unutra i započne ovaj proces popravke.
