Hiperurikemija i giht: Sve što treba da znate o mokraćnoj kiselini  

July 26, 2026

Moj Nutriciolog

 

Šta je mokraćna kiselina i zašto je njen povišen nivo opasan?

Mokraćna kiselina je krajnji proizvod razgradnje purina, jedinjenja koja se prirodno nalaze u hrani i nastaju tokom stalne obnove ćelija u organizmu. U normalnim okolnostima, ona se rastvara u krvi i izlučuje preko bubrega. Kada njena koncentracija pređe gornju granicu normale, razvija se stanje koje se naziva hiperurikemija, a koje predstavlja osnovu za razvoj različitih oboljenja.

Kada su koncentracije mokraćne kiseline hronično povišene, u telu se formiraju oštri kristali urata. Oni se akumuliraju u tkivima i talože u različitim organima.

Stalno povišen nivo mokraćne kiseline na kraju dovodi do gihta — bolne upale zglobova uzrokovane taloženjem kristala urata u zglobnom prostoru. Višak ove kiseline takođe formira kamence u mokraćnom sistemu, što može oštetiti bubrege.

Referentne vrednosti (normalni nivoi):

Za muškarce: 202,3–400 μmol/L

Za žene: 142,8–310 μmol/L

Ova razlika nastaje zbog uticaja estrogena, hormona koji podstiče izlučivanje mokraćne kiseline preko bubrega. Zbog toga žene u reproduktivnom periodu (pre menopauze) prirodno imaju niže nivoe.

Zašto se nivo mokraćne kiseline povećava?

Postoji nekoliko uzroka povišene mokraćne kiseline i oni na organizam deluju na fundamentalno različite načine:

Insulinska rezistencija: Jedan od najčešćih uzroka savremenog doba. Višak insulina u krvi direktno smanjuje sposobnost bubrega da izlučuju mokraćnu kiselinu, što dovodi do njenog nakupljanja.

Giht kao začarani krug: Sam giht je i uzrok i posledica. Hronično povišen nivo kiseline izaziva upalu u zglobovima, a sama upala može dodatno poremetiti lokalni metabolizam tkiva.

Početna

Nasledni poremećaji u metabolizmu purina: Ređi, ali ozbiljan uzrok kod kojeg telo od rođenja proizvodi previše mokraćne kiseline ili je genetski nesposobno da je efikasno eliminiše. Ovo stanje se obično otkriva još u detinjstvu.

Asimptomatska hiperurikemija: Stanje u kojem su laboratorijski nivoi povišeni, ali pacijent još uvek nema nikakve simptome (nema napada gihta ni kamenca). Ovo se ne sme ignorisati, jer visok nivo tiho povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, infarkta i oštećenja bubrega u budućnosti.

Nagli gubitak težine, post i restriktivne dijete: Kada telu ponestane glukoze (usled gladovanja ili striktne keto dijete), ono počinje da razgrađuje sopstvena masna tkiva i mišiće. Ovaj proces oslobađa veliku količinu purina, a stvorena ketonska tela u bubrezima blokiraju izlučivanje mokraćne kiseline, što dovodi do njenog naglog skoka.

Uništavanje ćelija usled rasta tumora: Kod malignih bolesti, masovno i ubrzano propadanje ćelija tumora oslobađa ogromne količine purina u krvotok. U ovakvim situacijama, parametri poput CRP-a, brzine sedimentacije eritrocita (SE) i prateći klinički simptomi ključni su za hitnu dijagnostiku.

Uticaj lekova: Mnogi medikamenti mogu podići nivo ove kiseline. Među njima su: tiazidni diuretici, furosemid, beta-blokatori, male doze aspirina (acetilsalicilne kiseline), anabolički steroidi, epinefrin, citostatici (cisplatin), kao i pojedini lekovi protiv tuberkuloze (izonijazid, etambutol).

Poseban slučaj: Trudnoća

Ako se kod trudnice detektuje povišena mokraćna kiselina, to je ozbiljan rani alarm za razvoj preeklampsije ili eklampsije. U ovoj situaciji su obavezni hitna provera krvnog pritiska, analiza proteina (albumina) u urinu i hitan pregled ginekologa.

Šta preduzeti kod povišene mokraćne kiseline?

Prvi i najvažniji korak je otkrivanje i lečenje osnovnog uzroka. Ako je problem u insulinskoj rezistenciji, njeno regulisanje (ishranom i lekovima) prirodno će spustiti mokraćnu kiselinu bez potrebe za drugim terapijama.

Ako je skok izazvan rigoroznom dijetom, potrebno je ublažiti restrikciju ugljenih hidrata kako bi se zaustavila razgradnja sopstvenih mišića.

Ukoliko su uzrok lekovi, pacijent nikada ne sme samoinicijativno da prekine terapiju, već mora da se konsultuje sa lekarom oko zamene medikamenta. Kod sumnje na nasledne faktore ili tumore, neophodni su pregledi genetičara, odnosno onkologa i hematologa.

🍽️ Pravilna ishrana kod povišene mokraćne kiseline

Šta striktno izbaciti: Sve vrste iznutrica (džigerica, brizgle, bubrezi), masno crveno meso (jagnjetina, svinjetina, govedina), suhomesnate proizvode, sve morske plodove (školjke, rakove), plavu ribu (sardine, inćune) i sve vrste alkohola (naročito pivo i žestoka pića). Takođe, treba izbaciti industrijske sokove i slatkiše bogate fruktoznim sirupom.

Šta smanjiti (umeren unos): Živinsko meso (piletina, ćuretina), mahunarke (pasulj, grašak, sočivo), spanać, pečurke i karfiol. Ograničiti unos rafinisanog šećera.

Šta je poželjno uvrstiti: Nemasne mlečne proizvode (jogurt, mladi sir), sveže voće (naročito trešnje, višnje i brusnice koje dokazano pomažu eliminaciju kiseline), i dosta tečnosti (vodu i nezaslađene čajeve). Kafa je dozvoljena i bezbedna u količini od 2–3 šoljice dnevno.

🚨 Za kućno praćenje ovih parametara i kontrolu metabolizma, pacijentima je od velike koristi kombinovani biohemijski analizator poput easy touch GCU aparata , koji iz samo jedne kapi krvi precizno meri nivoe glukoze, mokraćne kiseline i holesterola.

Fizička aktivnost: Preporučuje se umerena aktivnost poput brzog hodanja. Intenzivni treninzi sa jakim znojenjem mogu dehidrirati telo i naglo podići koncentraciju kiseline u krvi, pa je ključno stalno nadoknađivati tečnost.

Šta ovo znači u praksi?

Mokraćna kiselina nije samo izolovan broj na laboratorijskom nalazu, već važan metabolički signal. Uz promenu ishrane, ključno je redovno pratiti funkciju bubrega kroz parametre kao što su kreatinin, urea i cistatin C, jer su bubrezi primarni filteri koji prvi stradaju pod teretom hronične hiperurikemije.

NASTAVLJA SE ….Kako fruktoza iz kupovnih sokova utiče na ovaj problem?

 

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment