👀Krvni pritisak se sastoji od dva broja: gornjeg (sistolnog) i donjeg (dijastolnog). Donji pritisak odražava stanje krvnih sudova kada se srčani mišić opušta i direktno zavisi od tonusa perifernih arterija. Normalna vrednost donjeg pritiska smatra se opseg od 60 do 90 mmHg. Bilo kakvo trajno odstupanje može ukazivati na probleme sa funkcionisanjem organizma i zahtevati konsultaciju lekara.
👀Donji pritisak je usko povezan sa funkcijom bubrega, jer oni proizvode renin – supstancu koja direktno utiče na vaskularni tonus. Zbog toga se dijastolni pritisak u narodu često naziva i „bubrežnim pritiskom“.
🟩UZROCI VISOKOG DONJEG KRVNOG PRITISKA:
– Sužavanje (stenoza) bubrežnih arterija
– Hronična bubrežna insuficijencija
– Glomerulonefritis
– Pijelonefritis
– Višak natrijuma (soli) u ishrani
– Disfunkcija nadbubrežnih žlezda
– Bolesti štitne žlezde
Ako su oba očitavanja krvnog pritiska istovremeno povišena, primarni problem najčešće leži u samom srcu i krvnim sudovima.
🟩UZROCI NISKOG DONJEG KRVNOG PRITISKA:
– Dehidratacija (nedostatak tečnosti)
– Hronične infekcije (poput tuberkuloze)
– Anemija (malokrvnost)
– Dugotrajan hronični stres i iscrpljenost
– Srčane mane ili oslabljen rad srčanog mišića
Kod adolescenata, nizak dijastolni krvni pritisak može biti privremena pojava povezana sa naglim rastom i razvojem organizma.
🌟💯💯JAKO JE VAŽNO PREPOZNATI PROBLEM:
Najčešće, umerene promene dijastolnog pritiska prolaze potpuno neprimećeno. Ipak, mogu se javiti simptomi poput hronične slabosti, vrtoglavice, pospanosti i razdražljivosti. Precizno očitavanje vrednosti može se utvrditi isključivo aparatom za merenje pritiska. Redovno praćenje krvnog pritiska je od posebnog značaja za trudnice, starije osobe i hronične kardiovaskularne bolesnike.
Ako je vaš donji krvni pritisak stalno van normalnog opsega, ili ako je razlika između gornjeg i donjeg pritiska veoma mala (mali raspon), trebalo bi da se podvrgnete detaljnijem lekarskom pregledu. Samo specijalista može utvrditi tačan uzrok i propisati adekvatnu terapiju.
☘️☘️KAKO PRAVILNO IZMERITI KRVNI PRITISAK:
– Merite pritisak najmanje 2 sata nakon obilnog obroka
– Nemojte pušiti niti piti kafu i alkohol pre samog postupka
– Izbegavajte težu fizičku aktivnost neposredno pre merenja
– Sedite udobno, opustite se, postavite ruku tako da je dlan okrenut nagore, a lakat blago savijen u visini srca
– Manžetna aparata treba da bude postavljena oko 2–3 cm iznad prevoja lakta
– Ako koristite ručni aparat, naduvajte manžetnu dok puls ne nestane, a zatim polako ispuštajte vazduh (kod automatskih aparata samo pritisnite dugme i ostanite potpuno mirni i tihi)
– Prvi jasni otkucaji koje čujete (ili koje aparat registruje) označavaju gornji pritisak, dok nestanak zvuka označava vrednost donjeg pritiska
Pravilno i redovno merenje pomoći će vam da precizno procenite svoje zdravstveno stanje i da ne propustite važne signale koje vam telo šalje.
💯JAKO JE VAŽNO PREPOZNATI PROBLEM:
Najčešće, umerene promene dijastolnog pritiska prolaze potpuno neprimećeno. Ipak, mogu se javiti simptomi poput hronične weakness, vrtoglavice, pospanosti i razdražljivosti. Precizno očitavanje vrednosti može se utvrditi isključivo aparatom za merenje pritiska. Redovno praćenje krvnog pritiska je od posebnog značaja za trudnice, starije osobe i hronične kardiovaskularne bolesnike.
Ako je vaš donji krvni pritisak stalno van normalnog opsega, ili ako je razlika između gornjeg i donjeg pritiska veoma mala (manja od 30–40 mmHg), trebalo bi da se podvrgnete detaljnijem lekarskom pregledu.
❓❓Šta zapravo znači mala razlika između gornjeg i donjeg pritiska?
Ova razlika se u medicini naziva pulsni pritisak. Kada se gornji i donji pritisak previše približe (na primer, nalaz pokazuje 110/85 ili 100/80 mmHg), to najčešće ukazuje na to da srce ne pumpa dovoljno krvi sa svakim otkucajem (mali udarni volumen) ili da su periferni krvni sudovi pod prevelikim tonusom i grčem. Najčešći uzroci ovog stanja su ozbiljna dehidratacija, nagli pad volumena krvi, srčana insuficijencija (oslabljeno srce), suženje aortnog zalistka (aortna stenoza) ili ekstremni hronični umor i stres. Kada je ovaj raspon mali, organi ne dobijaju adekvatnu količinu kiseonika i hranljivih materija, zbog čega osoba oseća jaku malaksalost i hladnoću u rukama i nogama.
Samo specijalista može utvrditi tačan uzrok i propisati adekvatnu terapiju.
Sve najbolje i želimo vam dobro zdravlje 🙏
