❗️ Markeri insulinske rezistencije.
Na metabolički disbalans se može posumnjati čak i u ranim fazama gojaznosti.
👇 Ispod su pokazatelji koji ukazuju na rani početak metaboličkog sindroma ili insulinske rezistencije.
https://www.mojnutriciolog.com/zdravo-mrsavljenje/
Može se smatrati da imate insulinsku rezistenciju ako su vrednosti sledeće:
Nivo glukoze na gladno > 5,6 mmol/L
Glikovani hemoglobin > 5,7%.
Glikovani hemoglobin pokazuje prosečan nivo šećera u krvi tokom 3 meseca, jer crvena krvna zrnca žive u proseku 120 dana. Što je viši nivo glikovanog hemoglobina, viši je nivo šećera u krvi tokom poslednja tri meseca i, shodno tome, veći je rizik od razvoja dijabetesa. Optimum: 4,9% – 5,3%
Nivo insulina na gladno iznad 6,0 mIU/L
Insulin je hormon koji proizvodi pankreas i odgovoran je za transport glukoze iz krvi u ćelije. Insulin takođe reguliše sintezu glukoze u jetri. Optimum: 3–5,5 mIU/L
Leptin > 15 ng/ml
Leptin je hormon koji reguliše apetit. Proizvode ga masne ćelije (adipociti). Nakon jela, leptin se oslobađa, signalizirajući sitost i regulišući osećaj punoće. Nasuprot tome, nizak nivo leptina je odgovoran za osećaj gladi. Kod gojaznosti se često javlja leptinska rezistencija, pa su njegove vrednosti povišene. Optimum za vitke osobe je oko 5 ng/ml.
HOMA indeks je indeks insulinske rezistencije, koji ukazuje na smanjenu osetljivost tkiva na insulin.
HOMA-IR indeks se izračunava pomoću sledeće formule:
HOMA = (nivo glukoze (mmol/L) * nivo insulina (mIU/L)) / 22,5
Indeks insulinske rezistencije — veći od 2,0 ukazuje na rani disbalans, dok vrednost preko 2,5 potvrđuje rezistenciju. Optimum: 1 – 1,5
Trigliceridi
Veći od 1,47 mmol/L — rani marker poremećaja metabolizma ugljenih hidrata. Trigliceridi su masti, jedan od glavnih izvora energije za ćelije tela. Povišeni nivoi povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, kao i pankreatitisa.
Optimalno: 0,7 mmol/L (ne manje od 0,5 mmol/L).
HDL manji od 1,0 mmol/L za muškarce (ili manji od 1,3 mmol/L za žene)
Odnos TG/HDL veći od 3,0 je novi, savremeni kriterijum za procenu insulinske rezistencije.
Mokraćna kiselina veća od 350 µmol/L za žene (ili veća od 420 µmol/L za muškarce)
Mokraćna kiselina je marker mnogih metaboličkih i hemodinamskih poremećaja. Visok nivo mokraćne kiseline je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti i giht.
Hormonski disbalans:
Ukupni testosteron manji od 15 nmol/L kod muškaraca, dok kod žena vrednosti veće od 1,7 nmol/L mogu ukazivati na problem (poput sindroma policističnih jajnika).
TSH (tireostimulišući hormon) veći od 2,0 mIU/L
TSH obezbeđuje apsorpciju joda iz krvne plazme u ćelije štitne žlezde, ubrzavajući sintezu proteina, nukleinskih kiselina i fosfolipida. Takođe igra važnu ulogu u regulisanju težine, telesne temperature, snage mišića, pa čak i raspoloženja, obezbeđujući energetski balans u telu. Optimalni nivo TSH je 0,8 – 2,0 mIU/L.
Prolaktin > 200 mIU/L
Prolaktin se sintetiše u hipofizi, koja kontroliše funkciju nadbubrežnih žlezda, jajnika, štitne žlezde i mlečnih žlezda, a takođe reguliše rast i razvoj. Značajno povišene vrednosti mogu blokirati gubitak težine.
Povećan nivo kortizola u popodnevnim i večernjim časovima (posle 17 časova).
Kortizol je glukokortikoidni steroidni hormon koji proizvode nadbubrežne žlezde. Takođe se često naziva „hormon stresa“ jer se aktivno proizvodi kao odgovor na stres. Njegov povišen nivo uveče narušava dnevni ritam i blokira sagorevanje masti.
⚠️ Važna napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i služi za edukaciju o metaboličkim parametrima. Tumačenje rezultata i postavljanje dijagnoze uvek treba prepustiti lekaru. Nikada nemojte sami uvoditi terapiju na osnovu laboratorijskih nalaza.
