Oksalati i bubrežni kamenci: Zašto nastaju i kako ih sprečiti?

May 1, 2026

Moj Nutriciolog

Kako nastaju bubrežni kamenci?

Bubrežni kamenci se javljaju u različitim oblicima (oksalati, fosfati, cistin, itd.).

‼️ Kalcijumski kamenci su najčešći tip i obično se sastoje od kalcijum-oksalata.

Faktori koji doprinose stvaranju kalcijumskih kamenaca:

Konzumiranje velikih količina hrane bogate oksalatima (spanać, rabarbara, cvekla).

Dehidracija.

Nedostatak određenih vitamina.

Višak kalcijuma ili poremećaji metabolizma kalcijuma.

Hiperparatireoidizam (pojačan rad paratireoidnih žlezda).

 

 

🍀🍀Sastav oksalata:

Oksalna kiselina ima svojstvo aktivnog vezivanja za minerale. Kada se veže za mineral – najčešće kalcijum – stvara se jedinjenje koje je nerastvorljivo u vodi i formira kamenac.

📌 Formula: Oksalat + Kalcijum = Kalcijum-oksalat.

Mehanizam stvaranja:

Soli oksalne kiseline se normalno izlučuju putem bubrega. Međutim, kada unosimo previše određene hrane ili je sistem izlučivanja poremećen, količina oksalata se povećava. Soli počinju da se talože, formirajući prvo pesak, a zatim kamenac. 🪨

Glavni izvori oksalata: kiseljak, peršun, spanać, rabarbara, pasulj, čokolada, orasi i određeno bobičasto voće.

Kako sprečiti nastanak kamenca?

🍊 Vitamin C i bubrežni kamenci

Vitamin C se često krivi za stvaranje oksalatnih kamenaca jer može povećati nivo oksalata u urinu stvaranjem kiselog okruženja.

Međutim, aktivni oblik vitamina C je askorbat. I oksalat i askorbat se “takmiče” za kalcijum. Što je više askorbata, manja je verovatnoća da će se oksalati vezati sa kalcijumom, jer će askorbat prvi vezati slobodan kalcijum.

🍊 Prema tome, adekvatan unos vitamina C (naročito u obliku askorbata) zapravo može smanjiti rizik, uz obavezan unos magnezijum-citrata.

Važne napomene:

Ako ste skloni kamencu, ograničite hranu bogatu oksalnom kiselinom (spanać, kafa, čaj, kakao), a ne vitamin C.

Bezbedna doza vitamina C varira, ali se često navodi opseg do 1,5 g dnevno (neki izvori pominju i više, ali je potreban oprez).

Primer iz prirode: Gorile konzumiraju i do 5.000 mg vitamina C dnevno, a retko pate od urolitijaze.

Prevencija:

Magnezijum u obliku citrata – sprečava kristalizaciju.

Vitamin B6 – doze od 100 mg naviše pomažu metabolizmu oksalata.

Adekvatan unos tečnosti 💦 – “U brzoj reci se mulj ne taloži.”

Vitamin C u obliku askorbata (natrijum-askorbat ili lipozomalni) – bolji izbor od čiste askorbinske kiseline za osetljive osobe.

📌 Zanimljivost: Vitamin C pomaže u rastvaranju drugih vrsta kamenaca (fosfatnih i cistinskih) jer zakiseljava urin (fosfati se formiraju u alkalnoj sredini) i pretvara nerastvorljivi cistin u rastvorljivi cistein.

Kakve veze ima B6 sa oksalatima? ❓

Oksalna kiselina u telu potiče iz hrane, ali i iz metabolizma aminokiselina (glicin i serin).

Pretvaranje oksalne kiseline u rastvorljiva jedinjenja vrši se procesom dekarboksilacije. Ovaj proces direktno zavisi od enzima koji koriste vitamin B6. Pisao sam ranije https://www.mojnutriciolog.com/?s=Bubrega

Ako imate deficit B6, ovi enzimi ne rade dobro. Umesto da se oksalna kiselina pretvori u bezopasno jedinjenje, ona se gomila, vezuje za kalcijum i stvara kamenac. Dakle, često nije problem u samoj hrani, već u lošem meta

bolizmu usled nedostatka vitamina B6.

Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment