‼️‼️Umerena konzumacija vina povezana je sa manjim zdravstvenim rizicima u poređenju sa konzumacijom žestokih pića i piva .
Iako je prekomeran unos alkohola povezan sa lošijim ishodima bez obzira na vrstu pića, uticaj niske i umerene konzumacije varira u zavisnosti od vrste alkohola, pokazala je studija predstavljena na godišnjim naučnim sesijama
🍀Američkog koledža za kardiologiju (ACC.26).
Istraživači su analizirali navike pijenja i stopu smrtnosti kod 340.924 odrasle osobe koje su učestvovale u studiji UK Biobank između 2006. i 2022. godine. Svaki učesnik je popunio upitnik o ishrani, a podeljeni su u četiri kategorije na osnovu količine unetog čistog alkohola (etanola) dnevno i nedeljno. Ljudi koji su konzumirali manje od 20 grama etanola nedeljno klasifikovani su kao apstinenti ili povremeni konzumenti.
Muškarci koji su pili od 20 g nedeljno do 20 g dnevno, i žene koje su pile od 20 g nedeljno do 10 g dnevno, smatrani su konzumentima sa niskim unosom.
✅ Dnevni unos od 20–40 g za muškarce i 10–20 g za žene smatrao se umerenim, dok se sve preko toga smatralo visokim unosom. Zdravstveni ishodi praćeni su u proseku tokom 13 godina.
mojnutriciolog.com
U poređenju sa onima koji retko ili nikada ne piju, osobe sa visokom konzumacijom alkohola imale su 24% veću verovatnoću od opšte smrtnosti, 36% veći rizik od smrti uzrokovane rakom i 14% veći rizik od srčanih oboljenja.
Razlike su postale uočljive kod niskih i umerenih nivoa: pijenje žestokih pića, piva ili sajdera bilo je povezano sa značajno većim rizikom od smrti, dok je isti nivo konzumacije vina bio povezan sa manjim rizikom.
‼️‼️Kada je reč o kardiovaskularnom mortalitetu, umereni konzumenti vina imali su 21% manji rizik u poređenju sa onima koji ne piju. Nasuprot tome, čak i niska konzumacija žestokih pića, piva ili sajdera povećala je taj rizik za 9%.
„Ovi nalazi se odnose na opštu populaciju, ali kod visokorizičnih grupa, poput osoba sa hroničnim ili kardiovaskularnim bolestima, rizici mogu biti još veći“, izjavio je dr Žangling Čen, profesor u Drugoj bolnici Sjangja Centralnog južnog univerziteta u Kini i glavni autor studije.
„Naši nalazi pomažu u razjašnjavanju ranijih protivrečnih podataka“, rekao je Čen. „Zdravstveni rizici ne zavise samo od količine, već i od vrste pića. Čak i niska do umerena konzumacija žestokih pića ili piva povećava smrtnost, dok vino u istim količinama može nositi manji rizik.“
Istraživači ističu da nekoliko faktora može objasniti ove razlike. Jedinjenja u crvenom vinu, poput polifenola i antioksidanata, mogu blagotvorno uticati na srce. Takođe, vino se češće konzumira uz obroke i od strane ljudi koji se zdravije hrane, dok se žestoka pića i pivo češće piju van obroka i povezuju sa lošijim životnim navikama.
