Aspirin: Spas za srce ili opasnost za želudac?

April 26, 2026

Moj Nutriciolog

 

🔬 Kako zapravo deluje aspirin?
Aspirin (acetilsalicilna kiselina) ne „razređuje“ krv u bukvalnom smislu. On deluje kao antiagregacijski lek – blokira trombocite (krvne pločice) da se slepljuju i formiraju ugruške. Ovo je spasonosno ako je rizik od tromboze visok, ali ako je nizak, aspirin može naneti više štete nego koristi.
🎯 Kada je aspirin NEOPHODAN (Sekundarna prevencija)
Aspirin je obavezan za pacijente koji su već doživeli kardiovaskularni incident:
  • Preležani infarkt miokarda.
  • Preležani moždani udar ili prolazni ishemijski napad (TIA).
  • Ugrađeni stentovi u koronarnim arterijama.
  • Urađen koronarni bajpas.
  • Stabilna angina pektoris.
U ovim slučajevima, aspirin smanjuje rizik od ponovnog incidenta za 20–25%. Ovde korist daleko nadmašuje rizik i lek se obično uzima doživotno.
⚠️ Kada aspirin NIJE potreban (Primarna prevencija)
Aspirin se više ne preporučuje osobama koje nikada nisu imale srčani udar, moždani udar, stentove ili druge ozbiljne vaskularne bolesti.
Zašto? Zato što rizik od opasnog krvarenja nadmašuje potencijalnu korist. Velike studije su potvrdile da kod zdravih ljudi (čak i starijih od 60 godina), aspirin ne smanjuje značajno rizik od prvog srčanog udara, ali dramatično povećava rizik od ozbiljnih krvarenja (u želucu ili mozgu). Važeće međunarodne smernice više ne savetuju aspirin kao preventivu „za zdravo srce“.
🩸 Koji su rizici uzimanja aspirina?
Čak i u malim dozama (75–100 mg), aspirin povećava rizik od:
  • Gastrointestinalnog krvarenja (2–3 puta veći rizik).
  • Hemoragijskog moždanog udara (krvarenje u mozgu).
  • Erozivnog gastritisa i čira na želucu.
Rizik je znatno veći kod pušača, starijih osoba i onih koji često koriste lekove protiv bolova poput ibuprofena ili diklofenaka.
💡 Saveti ako već pijete aspirin
Ako vam je aspirin prepisan zbog konkretnog stanja (stent, infarkt), nikako ne prekidajte terapiju na svoju ruku! Nagli prekid može izazvati stvaranje ugruška.
Da biste zaštitili organizam:
  • Uzimajte lek uz obrok ili odmah nakon jela.
  • Ne kombinujte ga sa brufenom/diklofenakom bez konsultacije sa lekarom.
  • Ako imate osetljiv želudac, lekar vam može prepisati lekove za zaštitu sluzokože (npr. omeprazol ili pantoprazol).
📌 Rezime
  1. Imali ste infarkt, moždani udar ili stent? → Aspirin je neophodan.
  2. Nemate kardiovaskularnih oboljenja? → Aspirin vam najverovatnije nije potreban.
  3. Zdrava osoba starija od 50 godina? → Prema novim protokolima, aspirin se ne uzima preventivno.
Zapamtite: Aspirin nije vitamin. To je ozbiljan lek. Ne počinjite terapiju sami i ne prekidajte onu koju vam je lekar odredio.
Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment