Mnogi ljudi primećuju: jedete iste stvari kao i pre deset godina, ali se vaša težina ponaša drugačije. Masti se talože tamo gde ranije nisu, krvni pritisak je malo viši od normalnog, a holesterol „blago povišen“.
Uzrok često nije samo ishrana i način života, već i hormoni.
Hormoni su molekuli glasnici koji kontrolišu praktično svaki proces u telu: metabolizam, upalu, vaskularni tonus i rad srca. Kada je njihova ravnoteža poremećena, kardiovaskularni sistem je jedan od prvih koji oseća posledice.
3 najčešće hormonske promene koje vidimo u praksi:
∙ Smanjen estrogen kod žena tokom peri- i postmenopauze.
∙ Smanjen slobodni testosteron kod muškaraca nakon 40–45 godina, kao i kod žena.
∙ Povećan estradiol kod muškaraca, posebno uz višak telesne masti.
TESTOSTERON I SRCE
Testosteron se obično smatra „muškim“ hormonom snage i libida. Međutim, njegova uloga je mnogo šira: uključen je u regulaciju metabolizma lipida, osetljivost na insulin, održavanje mišićne mase i vaskularnog tonusa.
Holesterol i lipidi:
HDL (lipoprotein visoke gustine) je čestica koja uklanja višak holesterola sa zidova krvnih sudova. Kako testosteron opada, nivoi HDL-a obično padaju, jer on reguliše enzime koji učestvuju u sintezi HDL-a u jetri. Studije pokazuju da muškarci sa hipogonadizmom (nedostatak testosterona) imaju značajno niže nivoe HDL-a i povišene trigliceride i LDL („loš“) holesterol, što stvara aterogeni profil koji podstiče stvaranje plaka.
Zgrušavanje krvi i upala:
Nedostatak testosterona povećava nivo fibrinogena (proteina koji formira ugruške) i smanjuje sposobnost tela da ih rastvara. Istovremeno se povećava sistemska upala (CRP), što oštećuje vaskularne zidove. Velika meta-analiza (European Heart Journal, 2011) pokazala je da je nizak nivo testosterona kod muškaraca povezan sa povećanim rizikom od moždanog udara.
Srčani mišić i dijabetes:
Testosteron podržava sintezu proteina u srcu i poboljšava unos kiseonika. Kod njegovog nedostatka, miokard postepeno slabi. Takođe, on povećava osetljivost na insulin. Nizak testosteron vodi ka insulinskoj rezistenciji i povišenom glikovanom hemoglobinu (HbA1c), što je jedan od najjačih faktora vaskularnog oštećenja.
ESTROGEN: ŠTIT ZA ŽENE
Pre menopauze, žene znatno ređe pate od kardiovaskularnih bolesti nego muškarci. Razlog je estrogen, koji ima višestruko zaštitno dejstvo:
Profil lipida: Stimuliše sintezu HDL-a i ubrzava uklanjanje „lošeg“ holesterola. Nakon menopauze, ova zaštita nestaje.
Zdravlje krvnih sudova: Stimuliše proizvodnju azot-oksida (NO), koji širi sudove i sprečava spazam. Kod nedostatka estrogena, unutrašnji sloj sudova (endotel) postaje podložniji oštećenjima.
Antiinflamatorno dejstvo: Estrogen smanjuje nivoe proinflamatornih citokina. Nakon menopauze, sistemska upala se povećava, ubrzavajući aterosklerozu.
Krvni pritisak: Estrogen smanjuje aktivnost sistema (RAAS) koji reguliše pritisak. Kada on opadne, krvni sudovi se lakše sužavaju, a telo zadržava natrijum i vodu, što vodi ka hipertenziji.
ESTRADIOL KOD MUŠKARACA
Masno tkivo sadrži enzim aromatazu, koji pretvara testosteron u estradiol. Što je više visceralne masti, to je ovaj proces aktivniji. Višak estradiola kod muškaraca povezan je sa zadržavanjem tečnosti, visokim pritiskom i ubrzanom aterosklerozom.
INTEGRATIVNI PRISTUP: ŠTA PROVERITI?
Naravno, hormoni su samo jedan faktor. U stvarnoj praksi, uvek postoji više uzroka: teški metali, virusne infekcije, bubrežna disfunkcija ili nedostaci hranljivih materija.
Šta treba tražiti u analizama?
Upalni markeri: CRP, hs-CRP, Homocistein, Fibrinogen, SE, Mokraćna kiselina.
Lipidni profil: Holesterol, LDL, HDL, Trigliceridi, Apo A1, Apo B, Lipoprotein (a).
Metabolizam šećera: Glukoza, Insulin, HbA1c.
Hormoni: Testosteron (ukupni i slobodni), Estradiol.
Nutritivni status: Vitamin D, Omega-3 indeks, Feritin, Gvožđe.
Ovaj materijal je isključivo u obrazovne svrhe i ne predstavlja medicinski savet. Tumačenje rezultata i strategiju lečenja određuje lekar individualno.
