Postoji visinska bolest, a postoji i prdenje na velikim nadmorskim visinama 😁 💨
Da, bez šale 😁 Neki ljudi doživljavaju nadimanje na velikim nadmorskim visinama 💨
U crevima uvek ima gasova – rezultat bakterija i unosa vazduha.
Na ravnicama je pod normalnim atmosferskim pritiskom i sve je stabilno. Naravno, nemaju ga svi 💨
Ali kada se penjete, spoljašnji pritisak pada.
Zakoni fizike važe i gasovi u vama se šire, povećavajući zapreminu za oko 30% na određenim visinama.
Ako ste bili na velikim nadmorskim visinama, primetili ste da zatvorena ambalaža i tube (na primer, kreme) blago bubre 😁
Otprilike isto se dešava i u vašim crevima.
Creva su poput elastičnih cevi.
Kada se gasovi u njima šire, zidovi se istežu.
Ovo stvara osećaj nadutosti, težine, pa čak i bola u donjem delu stomaka (nadimanje).
Povećava se intraabdominalni pritisak.
Trbušna duplja je zatvorena kesa koja sadrži organe.
Kada creva nabubre od gasova, ona počinju da pritiskaju svoje susede, želudac i dijafragmu.
Pritisak unutar stomaka se povećava i osećate se fizički neprijatno.
Aktivira se prirodni ventil.
Vaš anus 🍑 je moćan sfinkter.
Njegova uloga je da zadržava sadržaj creva.
Ali kada pritisak gasova unutra (intraabdominalni + direktan pritisak na rektum) premaši snagu ovog sfinktera, ventil se otvara.
I kao rezultat toga, dolazi do nehotičnog ili poludobrovoljnog otpuštanja 💨
Pored toga, kada se krećete, kao kada hodate u planinama, tresete se, vaši trbušni mišići rade, a to dodatno povećava intraabdominalni pritisak i stimuliše peristaltiku.
I obrnuti proces: kada se spuštate, spoljašnji pritisak se povećava.
Gasovi se kompresuju nazad u zapreminu, pritisak pada i prdenje prestaje.
Dakle, planinarenje je prirodni eksperiment u fizici gasova u vašem telu 😁
💩 Ovo je takođe povezano sa „dijarejom na velikim visinama“, koja se ponekad može javiti u planinama.
Kada se na sfinktere primeni pritisak, intraintestinalni pritisak (unutarcrevni pritisak)se povećava, a analni sfinkteri (posebno unutrašnji, koji radi nevoljno) više ne mogu da zadrže ovaj pritisak.
Hipoksija i nadimanje remete normalnu funkciju crevnih sfinktera, uzrokujući da se unutrašnji sfinkter stalno blago otvara zbog pritiska, dok se spoljašnji sfinkter brzo zamara i mora se koristiti mnogo češće.
Dakle, dijareja i često prdenje na velikim visinama su direktna posledica širenja gasa i hipoksije, koji preopterećuju sfinktere.
Sada hajde da razgovaramo o nadimanju 💨 u normalnim uslovima.
Odakle dolaze gasovi 💨?
Na primer, prirodni proces gutanja vazduha (aerofagija) kada brzo jedete, pijete ili razgovarate dok jedete.
Deo vazduha ide u želudac i podriguje se, dok ostatak ide u creva.
Ovo nije patologija.
Fermentacija i truljenje hrane nastaju kada bakterije u debelom crevu prerađuju nesvarenu hranu (vlakna, neke ugljene hidrate).
Oslobađaju se vodonik, metan, ugljen-dioksid i vodonik-sulfid.
Ovo je nezdrav proces!
Šta tačno može izazvati nadimanje?
Hrana bogata fermentabilnim supstancama, FODMAP hrana, mahunarke, kupus, voće, hleb, mlečni proizvodi i slatkiši sa veštačkim zaslađivačima.
Redovno nadimanje stomaka, kao da se balon naduva unutra, tutnjava i kretanje mehurića gasa koji sadrže tečnost ukazuju na probleme sa gastrointestinalnim traktom.
Ponekad je ovaj bol grčeviti ako gas rastegne petlju creva, a bol se povlači nakon što se gasovi oslobode.
Zašto se neki ljudi nadimaju, a drugi ne?
‼️ Sastav mikrobiote i opšte zdravlje gastrointestinalnog trakta igraju ključnu ulogu.
Kao i namirnice u ishrani koje izazivaju nadimanje.
Osetljivost creva i prisustvo stanja kao što je sindrom iritabilnog creva (IBS, SIBO/SIFO), gde čak i mala količina gasova izaziva jako nadimanje, takođe igraju ulogu.
Zato neki ljudi stalno imaju nadimanje 🤰🏻 bez obzira šta jedu.

