🫀 Atrijalna fibrilacija: Kontrola ritma ili život sa aritmijom?

April 4, 2026

Moj Nutriciolog

Atrijalna fibrilacija: Živeti sa njom ili je lečiti jednom zauvek?Dijagnoza atrijalne fibrilacije (AF), poznate i kao pretkomorsko treperenje, pacijentima često zvuči zastrašujuće. Hajde da objasnimo šta je zapravo ovo stanje i koje su opcije za lečenje.
Šta se dešava tokom atrijalne fibrilacije?
Normalno, srce se kontrahuje ritmički: prvo pretkomore, pa komore. Kod fibrilacije, pretkomore se ne kontrahuju efikasno, već haotično „trepere“. Zbog toga impulsi do komora stižu nepravilno, pa puls postaje neujednačen i najčešće ubrzan.

🎯 Dve glavne strategije lečenja
U kardiologiji postoje dva osnovna pristupa:
1️⃣ Strategija kontrole srčane frekvencije (život sa aritmijom pod kontrolom)
Suština: Ne pokušavamo da vratimo pravilan (sinusni) ritam. Aritmija ostaje, ali lekovima usporavamo rad srca na optimalan nivo (obično 60–80 otkucaja u minuti u miru).
  • Kako funkcioniše: Koriste se lekovi (poput beta-blokatora ili blokatora kalcijumskih kanala) koji „koče“ prebrz prenos impulsa do komora.
  • Kome je namenjena:
    • Starijim pacijentima koji dobro tolerišu aritmiju.
    • Pacijentima kod kojih aritmija traje godinama i srce se već strukturno izmenilo.
    • Kada su pokušaji vraćanja ritma bili neuspešni.
  • Prednosti: Manji rizik od toksičnih efekata jakih antiaritmika i jednostavnija terapija.
  • Mane: Aritmija ostaje prisutna, što kod nekih pacijenata može smanjiti kvalitet života i zahteva doživotnu antikoagulantnu terapiju.
2️⃣ Strategija kontrole ritma (pokušaj vraćanja normalnog ritma)
Cilj je vratiti i održati pravilan, sinusni ritam. Postoje dve opcije:
A) Medikamentozna kontrola (Lekovi)
  • Propisuju se specifični antiaritmici koji „čuvaju“ pravilan ritam.
  • Pogodno za: Pacijente sa ređim napadima i bez većih oštećenja srčanog mišića.
  • Mane: Lekovi se često moraju uzimati dugo, a njihova efikasnost može opasti tokom vremena.
B) Kateterska ablacija – „spaljivanje“ žarišta aritmije
Minimalno invazivna procedura gde se kroz venu u preponi uvodi kateter do srca. Pod kontrolom rendgena, lekar „neutrališe“ (izoluje) delove tkiva koji izazivaju haotične impulse.
  • Pogodno za: Mlađe pacijente, one sa teškim simptomima i pacijente kod kojih lekovi ne pomažu.
  • Prednosti: Visoka šansa za potpuno izlečenje i značajno bolji kvalitet života.
  • Mane: Kao i svaka procedura, nosi minimalne rizike (krvarenje, infekcija), a ponekad se postupak mora ponoviti.

⚠️ Najvažnije: Zaštita od moždanog udara
Bez obzira na to koju strategiju izaberete, rizik od stvaranja ugrušaka u srcu ostaje ključna tačka. Zbog nepravilnog rada krvi u pretkomorama, mogu nastati trombovi koji vode do moždanog udara. Zato je u većini slučajeva neophodno uzimanje antikoagulanasa (lekova za razređivanje krvi).
🧐 Koju strategiju odabrati?
Odluku donosi isključivo kardiolog (elektrofiziolog) na osnovu vaših godina, simptoma, pridruženih bolesti i ultrazvuka srca.
Način života je ključan: Kontrola krvnog pritiska, izbegavanje alkohola (koji je čest „okidač“), regulisanje telesne težine i lečenje apneje (prekida disanja u spavanju) drastično povećavaju šanse za uspeh bilo koje terapije.
Moj Nutriciolog - Moe Zdravlje - Autor

O autoru

Sertifikovani nutrition i health coach.
Posedujem diplomu i sertifikate programa Međunarodne akademije za ishranu.

Leave a Comment